U Hrvatskoj postoji tendencija sve veće bipolarizacije Hrvatskog sabora, jer dvije najveće stranke u parlamentu imaju više od 85 posto mandata, ustvrdio je Robert Podolnjak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta na okruglom stolu "Izbori zastupnika u Hrvatski sabor i referendum" u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnost (HAZU).

Podoljnjak je kazao da izborni sustav postaje disfunkcionalan ukoliko ni jedna druga stranka ne može preći izborni prag od pet posto u svih deset izbornih jedinica. Hrvatske nekada srednje stranke (HSS i HNS) više ne mogu preći izborni prag u većem broju izbornih jedinica i one će, ukoliko se taj trend nastavi, propadati u sve većem broju izbornih jedinica. To dovodi do čak 25 posto izgubljenih glasova birača po izbornoj jedinici - kazao je.
Smatra i kako, ukoliko tendencijski postoji podjela na lijevi i desni blok koji nastupaju jedni protiv drugoga, onda je najbolje moguće rješenje većinski izborni sustav. Ako Hrvatska tendencijski ide u smjeru sve veće bipolarizacije, onda moramo razmišljati da mijenjamo sadašnji izborni sustav - smatra Podolnjak.

Velike razlike između izbornih jedinica

Podolnjak je Saboru uputio apel da što prije donese novi zakon o izbornim jedinicama za parlamentarne izbore, jer je razlika u broju birača između pojedinih izbornih jedinica do čak 27 posto, a na što je upozorio i Ustavni sud.

Govoreći o izborima saborskih zastupnika iz dijaspore, Podolnjak drži da bi se oni trebali birati u tri posebne izborne jedinice (Europa, Sjeverna i Južna Amerika te ostali svijet) kako se ne bi dogodilo da dijasporu zastupaju samo Hrvati iz BiH.

Predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva (DIP) Branko Hrvatin rekao je da je za provedbu izbora uz ostalo nužno stvoriti bazu izborne administraciju na najnižim (ali ne manje važnim) nivoima, provesti profesionalizaciju DIP-a u cijelosti i kroz zakone inzistirati na održanju neovisnosti članova DIP-a od utjecaja političkih stranaka. Uz to, potrebno je objediniti izborno zakonodavstvo u jedinstveni zakon o izborima u RH.

Manjine nisu dovoljno jake

Govoreći o predstavljanju nacionalnih manjina na lokalnim i regionalnim razinama Siniša Tatalović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra da bi se manjinama, uz opće pravo glasa, trebalo dati i dodatno pravo glasa kako bi time zastupnici manjina dobili veći izborni legitimitet. No, kao temu za razmišljanje naveo je pitanje da li manjinskim zastupnicima treba dati pravo da odlučuju o povjerenju vladi ili o donošenju proračuna. 'Leđa' manjinskih zastupnika su preslaba kada je u pitanju tko će sastavljati vladu, smatra Tatalović. (Hina/MJ)

Foto: Marko Jurinec/PIXSELL