Kako do moratorija na kredit, što treba znati i kako krenuti?

Postalo je javno prihvaćeno i poznato da će situacija s koronavirusom, osim na zdravstveni sustav te naš način ponašanja u društvu, imati i širok i dubok utjecaj i na gospodarstvo. Ono o čemu se već nekoliko dana priča je moratorij na kredite.


 Tema moratorija na kredite je postala toliko popularna, da je jučer 1. travnja na Google tražilici pojam “moratorij” bio traženiji od pojma “maska za lice”.

Portal moj-bankar.hr donosi pregled teme oko moratorija, kako bi situaciju te potrebne korake za podnošenje zahtjeva za moratorij učinili jednostavnijom za razumijevanjem običnom čovjeku.

Što je moratorij?

Moratorij prema definiciji podrazumijeva razdoblje dogovoreno između vjerovnika (tj. banke) i dužnika u kojem je dopuštena odgoda plaćanja glavnice ili ukupnog anuiteta. Također, važno je znati da se tijekom moratorija kamate obračunavaju, ali se ne plaćaju, te da se akumulirani iznos kamata počinje naplaćivati (odjednom sve ili rastegnute kao dodatak postojećoj visini anuiteta) u trenutku kada se kredit počne ponovo otplaćivati.

Ako imam kredit, da li mogu dobiti moratorij na otplatu istoga?

Mogućnost moratorija na kreditne obaveze u Hrvatskoj, odnosi se kako na pravne tako i na fizičke osobe.
Prvi uvjet, koji je nužan da se podnese zahtjev za moratorij, je  da pravna ili fizička osoba nije kasnila s otplatom kreditnih obaveza na dan 31.12.2019. godine.
Drugi uvjet je da se pravna ili fizička osoba nalaze u problematičnoj situaciji.

Za fizičke osobe, za sada, je svaka banka definirala kriterije zasebno. Zajednički nazivnik je da se treba dokazati jedno od: npr. postoji odluka poslodavca ili izjava o raskidu ugovora o radu ili smanjenju plaće ili određivanju minimalne plaće. Nadalje, neke banke kao npr. Erste, za podnošenje zahtjeva za moratorij kredita, prihvaća i fizičke osobe koje su pogođene potresom gdje je potrebno dokazati materijalnu štetu. Nadalje neke banke uzimaju u obzir i određenu mjeru samoizolacije kao mogućnost dobivanja moratorija na kreditne obaveze. Kriteriji su različiti, ali ako ste dobili otkaz ili vam je smanjena plaća po onome što banke pišu, zahtjev za moratorij kreditnih obveza trebao bi vam biti odobren.

Kod pravnih osoba, obrtnika ili OPG-ova, da se dobije pravo na moratorij kredita, također  je potrebno dokazati problematičnu situaciju tako da se dokaže jedno od: pad poslovne aktivnost tj. pad prihoda, zabrana obavljanja djelatnosti zbog širenja koronavirusa ili potresa u Zagrebu.

Važno je napomenuti da uvjeti nisu standardizirani, te da svaka banka pristupa odobravanju moratorija na kreditne obveze individualno. Tako na primjer ZABA “jasno definira”: “Moratorij po stambenom kreditu se može odobriti klijentima koji su kredit iskoristili za kupnju, izgradnju ili uređenje nekretnine na kojoj imaju prijavljeno prebivalište.”. Isto bi se moglo čitati, već kada banka to navodi, da će oni koji imaju stambeni kredit za nekretninu u kojoj nemaju prebivalište, malo teže doći do moratorija za stambeni kredit za nekretninu u kojoj ne žive.

Koliko može trajati moratorij?

U načelu, sve banke u Hrvatskoj su u svojim uputama definirale da se moratorij ugovara na maksimalno 6 mjeseci (ili 6 rata), a da se prvotni dogovor tj. ugovor, ako je zahtjev odobren primjenjuje na 3 mjeseca.

Ako zadovoljavam uvjete, kako da prijavim zahtjev za odobrenje moratorija?

Svaka banka definirala je različite kanale kako se pravna ili fizička osoba mogu prijaviti za moratorij.

Kao i kriteriji i period podnošenja zahtjeva su različiti, tako na primjer PBZ zaprima zahtjeve “tek” od 15. travnja. Neke banke, kao npr. OTP već i primaju zahtjev koji je već dostupan na internet stranicama. Preporučujemo da kontaktirate navedene banke jednim od gore navedenih kanala kako bi dobili podrobnije informacije. Tako na primjer, Erste navodi da je prije podnošenja zahtjeva, važno da sve eventualne sudionike u kreditu (sudužnike, jamce, založne dužnike) upoznate sa zahtjevom za odgodom plaćanja.

U ovoj akciji nedostaju mjere prema najsiromašnijima

Gledajući kako su se uvjeti definirali, dojma smo da je mjera povoljna za uredne platiše kredita koji su ostali bez posla ili kojima je smanjena plaća. Velika rupa, tj. problem je kod neurednih platiša (ili ovršenika) gdje se radi o onom segmentu stanovništva koji je ionako imao niska primanja, pa je samim time kasnio s redovitim servisiranjem svojih obaveza, a koji su također ostali bez posla ili kojima su plaće smanjenje. Što reći o, na primjer, samohranoj majci, koja je radila kao čistačica naravno preko nekog servisa, u nekoj bogatoj korporaciji, koja je ionako muku mučila sa sklapanjem kraja s krajem i uvijek kasnila jednu ratu kredita? Tko će takvim osobama omogućiti moratorij kada ne zadovoljava ni prvi kriterij?

Općenito, nadamo se da su trenutna neusklađenost i različite “politike” banaka samo rezultat početne ne-koordinacije banaka. Nadam se da će se kriteriji iskristalizirati, tj. standardizirati tijekom vremena, te da će se intencija ove mjere, a to je rasterećenje pravnih i fizičkih osoba, obaviti na dobrobiti cjelokupne ekonomije Republike Hrvatske na kraju i pravedno ostvariti. Također se nadamo da će država direktno uskočiti za one najteže pogođene te da takve, nećemo ostaviti na milost i nemilost politikama banaka.

Ako je ikada potrebno zajedništvo to je sada, i nadamo se da će se svi dionici ponašati dostojanstveno, moralno i na dobrobit sljedećih generacija.

Ivona Mijatović Dautović , moj-bankar.hr

izvora teksta: www.moj-bankar.hr

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox