Nakon kontinuiranog pada straha od zaraze od ožujka do svibnja, od lipnja bilježimo stabilan porast straha građana od zaraze koronavirusom.

Nakon ponovnog povećanja broja zaraženih, postupno raste i strah od zaraze (od 29,8% u lipnju do 32,4% u kolovozu). Ove brojke su više u odnosu na 21,7% u svibnju, ali strah je još uvijek manji u odnosu na travanj (36,6%) i ožujak (46,4%).

I dalje pada zadovoljstvo radom Vlade i mjerodavnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa te je najniže od početka istraživanja u ožujku, ali njihov rad se kao i do sada smatra pozitivnijim od rada institucija Europske unije u cjelini.
U kolovozu je prosječno zadovoljstvo dosadašnjim radom Vlade, ministra zdravstva i javnih službi u borbi protiv suzbijanja epidemije koronavirusa najniže u odnosu na sva dosadašnja istraživanja: 2,87 naspram 2,94 u srpnju (te 3,15 u lipnju, 3,63 u svibnju, 3,75 u travnju i 4,02 u ožujku). I dalje se rad naših mjerodavnih smatra višim u odnosu na rad institucija Europske unije (2,78). U kolovozu je pomoć EU u suzbijanju epidemije i pomoć u sanaciji štete od potresa procijenjena jednakom (2,82), što je porast za percepciju pomoći pri sanaciji štete od potresa sa 2,61 koliko je iznosila u srpnju.

Građani percipiraju utjecaj pandemije COVID-19 podjednako negativno kao i u srpnju i to za sve životne aspekte.
Predviđanje utjecaja epidemije na budućnost građana u slijedećih godinu dana donosi informacije o predviđanju negativnog utjecaja i to na financijsku situaciju (69,9% naspram 71,3%u srpnju), osobni život (58,4% naspram 60,0% u srpnju) i zaposlenje (49,1% naspram 50,6% u srpnju).
I dalje se predviđaju lošiji aspekti života u Hrvatskoj nego u razdoblju prije epidemije. Ponovo se najviše ističu porast javnog duga (91,4%), pad gospodarstva općenito (90,7%), posljedice za turizam (89%), pad zaposlenosti (90,5%) te visine plaća (77,9%). Građani i dalje predviđaju loš utjecaj pandemije za slobodu kretanja (82%), zdravstvo (75,4%) i za društveni život (77,4%).

Građani imaju slabo povjerenje u uspješnu organizaciju predstojeće školske/vrtićke godine, a roditelji su najviše zabrinuti oko zaraze djeteta i organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze.
76% građana smatra kako bi se svi učenici trebali vratiti u škole u slijedećoj školskoj godini. Ipak isključivi odlazak u škole zastupa 44% građana dok 45% preferira kombinaciju klasične i on line nastave. Tek nešto više od polovice građana (54%) poslalo bi dijete u školu (u slučaju da će imati mogućnost izbora), trećina je neodlučna. Povjerenje u uspješnu organizaciju nove školske godine je slabo- svega trećina građana smatra kako će nadolazeća školska/vrtićka godina biti uspješno organizirana. Predstojeća organizacija života stavlja pred roditelje nove brige. Najviše su zabrinuti zbog zaraze djeteta koronavirusom (56,6%), preko polovice roditelja brine se oko organizacije brige oko djeteta u slučaju da se i sami zaraze (51%). Zabrinutost za ostale situacije: organizacija brige o djetetu u slučaju da sam ja u samoizolaciji 49%; nepoštivanje epidemioloških mjera u školama/vrtićima 48%; dijete je u samoizolaciji, a ja moram na posao 46%; organizacija primarne zdravstvene skrbi 42%, istodobna nastava i rad od kuće 24%.

Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske sredinom kolovoza 2020. PS/SŠ