Zbog prekovremenog rada pate i radnici i šefovi

Prekovremeni rad ozbiljno narušava zdravlje radnika jer potiče debljinu i pretilost, pušenje i uživanje alkohola, a smanjuje intelektualne i motoričke sposobnosti, upozorila je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu Marija Zavalić na konferenciji posvećenoj prekovremenom i smjenskom radu i zdravlju radnika.

Istraživanje provedeno u zemljama EU, SAD i Kanade pokazalo je da su ljudi koji rade više od 50 sati tjedno znatno skloniji debljanju, pa i pretilosti, te prekomjernom uživanju alkohola, a puše dvostruko više od radnika s normalnim radnim vremenom, rekla je Zavalić na konferenciji koja je organizirana povodom Dana zaštite na radu, 28. travnja.

Pate i šefovi

Radnici koji rade prekovremeno više oboljevaju od dijabetesa i izloženi su većoj opasnosti od povišenog tlaka i srčanog udara, te više stradavaju od ozljeda na radu. Radnici u metaloprerađivačkoj industriji koji rade više od 60 sati tjedno imaju čak 20 posto više ozljeda na radu od kolega koji rade osam sati dnevno.

Također, jedna finska desetogodišnja studija pokazala je da je gotovo tri puta više radnika koji rade prekovremeno otišlo u prijevremenu mirovinu od onih koji su radili normalno radno vrijeme.

Prekovremni rad u zoni "sive ekonomije"

Zbog prekovremenog rada pate svi - poslodavci koji imaju povećane troškove zbog ozljeda na radu, a efikasnost radnika koji rade 11 sati ista je kao i onih koji rade osam sati, te sami radnici kojima osim zdravlja stradavaju i odnosi u obitelji, naglasila je Zavalić.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel istaknuo je da posljednjih godina, zbog strožih kriterija, pada broj zabilježenih ozljeda na radu. Prije tri-četiri godine bilo je između 20.000 i 23.000 ozljeda na radu godišnje, da bi taj broj lani pao na 13.817 priznatih ozljeda.

Također je, po službenim podacima Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja, prošle godine 19 osoba poginulo na radu, a Novosel kaže da je po neslužbenim podacima bilo 29 poginulih. Bilo bi logično da se u vrijeme krize skraćuje radno vrijeme, no događa se suprotno - poslodavci otpuštaju radnike, a preostali radnici moraju raditi sve više, upozorio je predsjednik Koordinacije SSSH-a za zaštitu na radu Ljubomir Pintarić.

Pritom se prekovremeni sati ne plaćaju ili se plaćaju kroz stimulacije ili terenski dodatak "na ruke", čime prekovremeni rad ulazi u zonu sive ekonomije, kaže Pintarić. (Hina/jk)

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox