Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) iz godine u godinu povećava broj članova i predstavlja iznimno važan faktor na gospodarskoj i političkoj sceni Hrvatske. O tome gdje su trenutno, koji su gorući problemi hrvatskog civilnog sektora te što imaju u planu u skoroj budućnosti, porazgovarali smo s glavnim direktorom HUP-a Davorom Majetićem.

|Udruga.hr| Za početak, moramo se osvrnuti na novi Zakon o radu. Iako je, prema riječima Vlade, do izmjena došlo kako bi se potaknulo zapošljavanje i spriječio rad na crno, HUP nije podržao izmjene. Kako komentirate novi Zakon i što bi zaista u njemu trebalo izmijeniti? Koje konkretne mjere biste vi donijeli da možete, recimo, ovog trena utjecati na to?
U Zakonu o radu učinjene su minimalne izmjene koje ne poboljšavaju u znatnoj mjeri uvjete poslovanja i neće dati nužan poticaj novom zapošljavanju. Izmjenama je novi Zakon rad trebao učiniti fleksibilnijim, kako bi se tvrtkama omogućilo da brže i uz manje troškova reagiraju na promjenu tržišnih uvjeta, međutim to se opet propustilo napraviti. Primjerice, preraspodjela radnog vremena od 50 do 60 sati tjedno moguća je samo ako postoje kolektivni ugovori. To u praksi znači da se malim poslodavcima, koji po broju subjekata čine 90 posto hrvatskog gospodarstva, zapravo onemogućuje fleksibilizacija radnog vremena. Također, odredbe o otkazu ugovora o radu ne predviđaju bilo kakve bitne izmjene, pa tako i dalje jednake obveze i procedure imaju poslodavci koji zapošljavaju stotine radnika, kao i oni poslodavci koji zapošljavaju njih nekoliko. Obujam administrativnih operacija pri zapošljavanju i otkazivanju nadilazi kapacitete malih tvrtki i prisiljava poslodavce da se većinu radnog vremena bave birokracijom, umjesto konkretnim radom vezanim uz proizvode i usluge koje nude na tržištu.

|Udruga.hr| Malo i srednje poduzetništvo spominje se kao pokretač hrvatskog gospodarstva, no njima je zapravo najteže u cijeloj priči. Koji su zapravo konkretni problemi i tko je glavni krivac?
Pravna nesigurnost, učestale promjene zakona i porezne politike te visok teret poreza i raznih parafiskalnih nameta, destimulirajući i represivni pristup inspektorata umjesto edukativnih mjera, samo su dio brojnih izazova s kojima se susreću svi poduzetnici, a osobito su teški za male poduzetnike. Zakonska regulativa i naša administracija vrlo su komplicirani i zahtijevaju angažman značajnih resursa da bi se pratile svakodnevne izmjene propisa i regulative ili novih zakonskih obveza… Mali poduzetnici moraju najveći dio svog vremena potrošiti na administriranje ili, pak, moraju angažirati vanjske resurse koji dodatno povećavaju troškove. Na sve dodajte visoku cijenu kapitala, koja je previsoka uslijed „smeće“ rejtinga, a on je takav radi javne vlasti koja kontinuirano pokazuje da nije u stanju kontrolirati deficit, odnosno javnu potrošnju i javne financije.

|Udruga.hr| HUP skor za prošlu je godinu pokazao dosta slab napredak, praktički stagnaciju. Zašto je to tako i gdje su tu udruge, odnosno neprofitni sektor?
HUP skor je alat koji se bazira na službenim statističkim podacima, a razvila ga je Hrvatska udruga poslodavaca s ciljem praćenja napretka u provedbi reformi. Cilj HUP skora je mjeriti stvarne efekte rada i aktivnosti javne vlasti oko provođenja reformi. O nužnosti sveobuhvatnih reformi u Hrvatskoj govorimo već više od deset godina, ali nažalost naše vlade neprestano ih odgađaju, zbog čega smo i zaglavili u ovako dubokoj krizi. Iz nje se nećemo izvući bez odlučnih i dubokih promjena koje, naravno, nisu bezbolne i za čiju je provedbu nužna odlučnost, pa i hrabrost, ali prije svega odgovornost. Sve što se dosad napravilo nije dovoljno ili je usmjereno na kriva područja, što upravo HUP skor najbolje pokazuje.

HUP je kao udruga u svom radu usmjerena prema aktivnostima kojima je cilj razviti održivo i konkurentno gospodarstvo. Za postizanje takvog cilja potreban je rad cijelog društva i svih njegovih čimbenika. HUP generalno radi na dva ključna smjera. Prvi je stvoriti konkurentno i poticajno okruženje u društvu za razvoj gospodarstva, a drugi je rad na spremnosti, obrazovanju i informiranju naših poduzetnika da budu što kvalitetniji i konkurentniji. Sve s ciljem da svi mi u Hrvatskoj kvalitetnije i bolje živimo.

U svemu tome suradnja Vlade te korporativnog i civilnog sektora iznimno je važna, i mnogi društveni problemi mogu se rješavati samo zajedničkim djelovanjem. Udruge imaju važno mjesto u društvu, ali u svom radu također se moraju pridržavati visokih profesionalnih i etičkih standarda.

Udruge imaju važno mjesto u društvu, ali u svom radu također se moraju pridržavati visokih profesionalnih i etičkih standarda. HUP je kao udruga usmjerena prema aktivnostima kojima je cilj razviti održivo i konkurentno gospodarstvo. Za postizanje takvog cilja potreban je rad cijelog društva i svih njegovih čimbenika.

|Udruga.hr| Kakvo je stanje u Europi, što možemo i moramo naučiti od njih, naročito po pitanju udruga? Postoje li područja u kojima bi oni možda mogli učiti od nas?
Civilni sektor i udruge imaju važno mjesto u svim naprednim zemljama i uključene su na razne načine u dijalog s donositeljima odluka te sudjeluju u rješavanju mnogih važnih društvenih ili specifičnih, sektorskih pitanja i problema. Ako govorimo o Europskoj uniji ona zagovara dijalog, u našem slučaju poslodavaca, sindikata i drugih civilnih udruga. No, sve strane uključene u dijalog moraju biti spremne i na kompromise kako bi se u konačnici mogla donijeti svima prihvatljiva rješenja. Kod nas, nažalost, prečesto nedostaje spremnosti na dijalog i uvažavanja argumenata druge strane.

|Udruga.hr| Iako udruge imaju brojne „olakšice“ u svom radu, i njima je teško funkcionirati u našem zakonodavstvu, naročito ako su male. HUP je ipak velika i utjecajna udruga pa me zanima s kakvim problemima se vi susrećete u radu i na koji način se to rješava?
Prepreke, ili bolje rečeno izazovi, s kojima se susreće HUP jednaki su onima s kojima se susreće svaki gospodarski subjekt u postupcima primjene novih zakonskih ili računovodstvenih propisa, bila to prilagodba rada po JOPPD obrascu ili nov način obračuna PDV-a. Kada smo, kao socijalni partner, u mogućnosti dati mišljenje na pripremu novih zakonskih rješenja i kada to uočimo, pokušavamo ukazati na nelogičnosti ili čak i štetnost pojedinih odredbi s ciljem donošenja lako primjenjivih i logičnih zakonskih rješenja.

Global Compact, inicijativa UN-a za uvođenje društveno odgovornog poslovanja, predstavlja jedinstveni primjer suradnje poslovnog svijeta i međunarodne zajednice. Okuplja preko 8.000 korporativnih dionika iz preko 2.300 drugih članova iz 135 zemalja diljem svijeta. Temelji se na 10 osnovnih načela iz područja ljudskih prava, prava radnika, okoliša i borbe protiv korupcije.

|Udruga.hr| HUP upravlja lokalnom Global Compact mrežom, inicijativom UN-a za uvođenje društveno odgovornog poslovanja. Što u praksi ova inicijativa u Hrvatskoj podrazumijeva i kako napredujemo po pitanju uvođenja DOP-a? Koliko su hrvatski poduzetnici zaista društveno odgovorni, a u čemu „padaju na testu“?
Global Compact, inicijativa UN-a za uvođenje društveno odgovornog poslovanja, predstavlja jedinstveni primjer suradnje poslovnog svijeta i međunarodne zajednice. Okuplja preko 8.000 korporativnih dionika iz preko 2.300 drugih članova iz 135 zemalja diljem svijeta. Temelji se na 10 osnovnih načela iz područja ljudskih prava, prava radnika, okoliša i borbe protiv korupcije.

Hrvatska udruga poslodavaca promovira DOP i kroz mnoge projekte u kojima sudjeluje kao partner poput: Društveno odgovorno poslovanje za sve, Mamforce ili Uklanjanje staklenog labirinta – jednakost prilika u pristupu pozicijama ekonomskog odlučivanja u Hrvatskoj koji promovira rodnu ravnopravnost.

                                                                                        Maja Jurković

Preuzeto iz časopisa Udruga.hr br 6/2014.