Prema posljednjim podacima Ministarstva financija dinamika rasta javnog duga (godišnje stope rasta) se ubrzala u drugom tromjesečju. Dug opće države na kraju lipnja iznosio je 172,1 milijardi kuna, što je za 9,5 milijardi kuna, odnosno za 5,5% više nego na kraju prvog tromjesečja te za 11,8% više nego na kraju drugog tromjesečja prošle godine.

Nadalje, udio duga opće države u BDP-u porastao je na 51,6%, a pridruže li se dugu opće države i jamstva kao potencijalne obveze, udio se penje na 63,3%. Međutim, rast jamstava usporio je ove godine pa je ukupan iznos jamstava na kraju lipnja iznosio 39 milijardi kuna (11,7% BDPa), što je 8,7 milijardi kuna niže od najviše razine, koja je zabilježena u listopadu 2011. godine (47,7 milijardi kuna).

Ipak, najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države. Tijekom prve polovine ove godine najviši je mjesečni pad zabilježen u travnju i svibnju kada su se jamstva smanjili za ukupno 6,8 milijardi kuna.

Tijekom prve polovine ove godine dug izvanproračunskih fondova uglavnom je stagnirao te je na kraju lipnja iznosio nešto više od 8 milijardi kuna (+1,9% u odnosu na kraj 2011.), dok se dug lokalne države smanjio za 127 milijuna kuna u odnosu na kraj prošle godine te je na kraju lipnja iznosio 1,88 milijardi kuna. U ovoj godini očekujemo rast duga središnje države, čemu će uz izdanje euroobveznice u travnju pridonijeti i izdanja obveznica u srpnju, kao i pojačano izdavanje trezorskih zapisa na početku ove godine. Sukladno tome, do kraja godine dug opće države (središnja i lokalna država) mogao bi dosegnuti razine oko 53% BDP-a, dok bi se s uključenim jamstvima mogao popeti na oko 64% BDP-a, zaključuju analitičari RBA. (jk)