Dužnosnik Europske središnje banke (ECB) Christian Noyer izjavio je da je nerealno očekivati veće povećanje kriznog fonda eurozone od onog dogovorenog u srpnju ali je signalizirao spremnost za raspravu o shemama koje bi omogućile povećanje njegovih kapaciteta putem zaduživanja.

Bilo bi nerealno očekivati povećanje samog EFSF-a, no osobno sam otvoren za sve sheme koje bi omogućile da se postojeće obveze upotrijebe kao jamstva za zaduživanje u svrhu povećanja intervencijskih kapaciteta, kazao je Noyer, također guverner francuske središne banke.

Vlade u Europi uvode mjere za proširenje ovlasti 440 milijardi eura vrijednog Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) kojim bi mu se omogućila dodjela preventivnih zajmova, priskakanje u pomoć kod dokapitalizacije banaka i otkup državnog duga na sekundarnom tržištu.

To vjerojatno neće biti dovoljno, mišljenja su pak ekonomisti, trgovci i Međunarodni monetarni fond, s obzirom da se europska dužnička kriza pogoršala od srpnja kada su navedene mjere dogovorene.

Jesu li iznosi dovoljni, stvar je mišljenja, upozorava Noyer.

Neki europski ministri financija odbili su prijedlog SAD-a da uključenjem određenih financijskih instrumenata omoguće povećanje zajmodavnih kapaciteta EFSF-a.

Osvrnuvši se na francuske banke, Noyer je ustvrdio da su one sporo smanjivale ovisnost o dolarskom financiranju, no da je njihova izloženost dugu europskih zemalja sa slabim financijama malena s obzirom na bančin kapital.

Zabrinutosti da će francuska vlada morati dokapitalizirati banke zbog izloženosti grčkom dugu Noyer smatra pretjeranim, tumačeći kako njihova izloženost dugu perifernih članica eurozone iznosi 60 milijardi eura, što je tek malen udio u osnovnom kapitalu (core tier 1). (Hina/jh)