Stručnjaci: Hrvatska neće imati koristi od novih poreza

Nova hrvatska Vlada povećanje i uvođenje čitavog niza poreza obrazložila je poticanjem gospodarstva. Porezi su tu, ali od gospodarskog poleta nema ni traga. Za ekonomske stručnjake tu nema iznenađenja – složni su da se u osnovi ništa nije promijenilo.

Prva porezna mjera pobjedničke koalicije SDP – HNS bilo je podizanje poreza na dodanu vrijednost s 23 na 25 posto, sada jednog od najvećih takvih u svijetu. Uveden je zatim i porez na dividendu od 12 posto, te je za iduću godinu najavljeno uvođenjeporeza na imovinu. Dosadašnji porez na reinvestiranu dobit pak sasvim je ukinut, što se naveliko tumačilo kao glavni poticaj za poduzetništvo.

Loša poruka poduzetnicima

Drago Jakovčević, pročelnik Katedre za financije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, ne slaže se da odnos Vlade spram poduzetništva u ovoj godini treba interpretirati na taj način.

Poruka tome sektoru šalje se uvođenjem poreza na dividendu i ukidanjem na reinvestiranu dobit. Oni bi trebali staviti zaradu u drugi plan i orijentirati se prvenstveno na ulaganje u tvrtku. A to poduzetnicima baš i nije osnovni motiv za poslovno riskiranje, rekao je Jakovčević za Deutsche Welle.

Smatra da je generalna porezna presija ove godine drastično povećana, što ne pogoduje ni socijalnim ni privrednim ciljevima. Unatoč brojnim upozorenjima, cijena rada nije napravljena porezno konkurentnijom, dok je u višim kategorijama ona među najskupljima u svijetu. Kapital se tako, po Jakovčevićevim riječima, tjera od Hrvatske, dok najugroženija populacija i dalje ostaje nezaštićenom.

Udar na djedovinu

Kada je riječ o porezu na imovinu kakav se planira uvesti sljedeće godine, Jakovčević je mišljenja da će to prerasti u konfiskaciju, jer onima koji ne budu imali novca za porez na djedovinu imovina će moći biti oduzeta.

Drugi komentatori strahuju da će i prije toga doći do rasprodaje onoga što su generacije mukotrpno stvarale. Vlada im odgovara da ne shvaćaju kako porez na imovinu tereti samo – bogate.

Opet stara priča o (pre)snažnoj kuni

Akademik Zvonimir Baletić, znanstveni suradnik zagrebačkoga Ekonomskog instituta, smatra da s novom Vladom u osnovi ništa nije promijenjeno, samo je nastavljena politika smanjivanja potrošnje, a što automatski povlači smanjenje potražnje i proizvodnje. Ako proizvođač nije uvjeren da će njegov proizvod imati potražnju, teško je smisliti zaobilazne mjere koje bi ga navele da se upusti u proizvodnu djelatnost. U tom smislu je hrvatska politika restriktivna i ne vodi oživljavanju proizvodnje i rastu zaposlenosti. 

Mogli bismo reći kako daljnje opterećivanje najširih slojeva nije pravedno, ali je opravdano pokušajem spašavanja radnih mjesta. Ali ovdje izostaje takav konačan efekt, što nas vraća na moju konstataciju: porezna politika nije ni jedina ni prva na redu od onog čim bi se Vlada morala baviti. Prije nje stoji monetarna politika, kod nas posve zanemarena, a u njoj su rezerve za pokretanje privrede, kaže Baletić. 

On time podsjeća na poznatu tezu nekih ekonomista koji odavno optužuju političku elitu da je strategiju monetarne politike prepustila interesnim krugovima velikih bankarskih kuća, trgovaca i uvoznika. Cijenu moraju plaćati domaći proizvođači i izvoznici. S monetarnom politikom baziranom na domaćoj valuti koja je čvrsto vezana za euro, tvrde oni, nema spasa gospodarstva kroz poreznu ili industrijsku politiku, prenosi danas.hr.

Od svih pobrojanih mjera koje zahvaćaju i najšire stanovništvo i poduzetnike, banke nisu osjetile pritisak ni s jedne strane. A sve se češće u javnosti može čuti kako upravo u tome i leži glavni problem: pošteđen je onaj tko ima najviše i kome se isplatila čak i kriza. (sh)

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox