Kum utopio šefove s Geodetskog. Lažne fakture plaćane su i novcem Ministarstva

JUČER je afera Geodezija, slučaj koji je potresao Geodetski fakultet ali preko Ministarstva kulture i hrvatsku Vladu, počela dobivati svoj pravosudni epilog. Čak deset optuženika priznalo je krivnju i nagodilo se s EPPO-m na relativno blage kazne. Odmah se postavilo pitanje kako će njihova priznanja utjecati na daljnji rasplet posebno u odnosu na prvooptuženog bivšeg dekana Geodetskog fakulteta Almina Đapu, te njegovog bliskog suradnika, također bivšeg profesora Boška Pribičevića.

Posebnu težinu priznanjima daje ime Krešimira Gudelja, čovjeka čija je firma bila ključna za izvlačenje novca s Geodetskog fakulteta. On je i kum Boška Pribičevića što znači da je jedan od profesoru najbližih ljudi u utorak na sudu sve priznao. Nagodio se na 11 mjeseci zatvora zamijenjenih radom za opće dobro te 70.000 eura novčane kazne.

I dok ministar Branko Bačić tvrdi kako su priznanja dokaz da Vlada nije imala veze s malverzacijama što ih je otkrio EPPO, tijek novca dokazuje upravo suprotno - lažne fakture plaćane su sredstvima Ministarstva kulture.

Koja je bila uloga kuma?

Krešimir Gudelj je u optužnici bio označen kao trećeokrivljeni. Nije bio osoba koja je na Geodetskom fakultetu odlučivala o nabavama, nego jedan od sudionika u dijelu sheme koji se odnosio na izdavanje nevjerodostojnih računa, preusmjeravanje novca i prikrivanje njegova porijekla.

Teretilo ga se za pomaganje u pranju novca, krivotvorenje službene ili poslovne isprave te pomaganje u zlouporabi položaja i ovlasti.

Novac išao preko njegove tvrtke

Ključan dio Gudeljeve uloge odnosio se na tvrtku Cognition. To je društvo osnovano 2017. sa sjedištem u Zadru. Osnivači su Antonela Zrilić Gudelj i njezin suprug Krešimir Gudelj, koji je ujedno bio direktor i jedini zaposlenik tvrtke.

Cognition je bio registriran, među ostalim, za projektiranje i građenje građevina te stručni nadzor građenja, a glavna djelatnost bila mu je gradnja stambenih i nestambenih zgrada.

EPPO je utvrdio da je Gudelj bio u dugogodišnjim prijateljskim odnosima Pribičevićem, koji je s osnivačima i odgovornim osobama Cognitiona bio vjenčani kum. Preko te je tvrtke, prema optužnici u kojoj je Gudelj sada priznao krivnju, prolazio dio novca iz projekata Geodetskog fakulteta.

Na račune Cognitiona sjelo više od 207.000 eura

Prema financijsko-knjigovodstvenom vještačenju, na račune Cognitiona je od srpnja 2019. do ožujka 2023. izravno od Geodetskog fakulteta, ali i neizravno od dobavljača Geodetskog fakulteta, uplaćeno ukupno 207.215,42 eura.

Novac se odnosio na projekte Change We Care, Hidrolab, LiDAR i projekt Ministarstva kulture nakon potresa. Pronađene su lažne fakture koje su se plaćale upravo iz projekta hitnih mjera obnove.

Model je, prema optužnici, funkcionirao tako da bi pojedini dobavljači Geodetskog fakulteta, nakon što bi dobili novac od fakulteta, dio tog novca prebacivali dalje, među ostalim i na Cognition. Uplate su se prikazivale kao plaćanje stvarnih usluga, iako se radilo o nevjerodostojnim računima.

Tako se stvarao privid zakonitog poslovanja, odnosno privid da tvrtke međusobno plaćaju stvarne usluge. Stvarna svrha bila je preusmjeravanje dijela novca koji je prethodno isplaćen iz projekata Geodetskog fakulteta.

Računi za usluge koje nisu obavljene

Gudelj je priznao da je u ime Cognitiona izdavao račune za usluge koje nisu stvarno obavljene. Učinio je to jer mu je Pribičević ostao dužan za radove na vikendici.

Jedan od konkretnih primjera odnosi se na tvrtku Info Impero. Geodetski fakultet toj je tvrtki platio račun od 236.250 kuna, odnosno 31.355,76 eura. Nakon toga je Ivan Čačija, po uputama Hotmira Brkića, koji ih je dobio od Boška Pribičevića, uplatio 69.875 kuna, odnosno 9.273,40 eura, na račun Cognitiona.

Ta je uplata provedena temeljem nevjerodostojnog računa što ga je izradio upravo Gudelj. U računu je bilo neistinito navedeno da je Cognition za Info Impero obavio uslugu izrade softverskog rješenja za ažuriranje računalnih baza.

Novac je potom korišten za plaćanje radova u kući u Selinama.

Računa je bilo jako puno

To je i primjer tvrtke Proaxis d.o.o. Nakon što je Geodetski fakultet 26. rujna 2022. Proaxisu platio račun od 3.250.000 kuna, Proaxis je mjesec dana kasnije, 26. listopada 2022., na račun Cognitiona uplatio 62.500 kuna.

I ta je uplata provedena temeljem računa u kojem je neistinito navedeno da se plaća izrada programskog dodatka za AutoCAD za izradu izvješća i elaborata.

Tim je novcem zapravo financirana izgradnja kuće u Selinama.

Geodetski izravno platio Cognitionu

Poseban dio odnosi se na plaćanje koje je Geodetski fakultet izravno izvršio Cognitionu. Radilo se o usluzi razvoja programske podrške za računalno potpomognuto crtanje, odnosno programu za iscrtavanje profila iz različitih oblaka točaka.

Cognition tu uslugu nije isporučio Geodetskom fakultetu. Riječ je bila o fiktivnoj fakturi kojom je stvorena osnova za prebacivanje novca na račun Cognitiona.

Gudelj je u obrani priznao da taj posao nije obavljen, iako ga je Geodetski fakultet platio. Naveo je i da mu je Pribičević kasnije, oko listopada 2023., preko zajedničkog poznanika poslao dokumentaciju koju je trebao potpisati kako bi se naknadno potvrdilo da je posao doista odrađen.

Račune izdavao po Pribičevićevim uputama

Gudelj je priznao i da je po uputama Boška Pribičevića izdavao račune većem broju trgovačkih društava, među ostalim i Geobirou Biograd na Moru, iako za njih nije obavio nikakve usluge.

Objasnio je da se na taj način zatvarao dio Pribičevićeva duga prema njemu za radove u Selinama.

Naveo je i da je po Pribičevićevoj uputi u računima navodio usluge koje su odgovarale poslovnoj djelatnosti društava kojima su računi izdavani.

Budući da je Pribičević Gudelju ostao dužan oko milijun kuna, zbog čega je Gudelj pokrenuo ovrhu, tužiteljstvo je zaključilo da je i preostali iznos od 632.512,27 kuna, odnosno 83.943,23 eura, također utrošen u izgradnju kuće u Selinama. Izvor: Index.hr