Borba nad vinskim teritorijem

Dok hrvatski vinari međusobnim animozitetom svakodnevno usitnjavaju ponudu vina koja bi se mogla, okrupnjena svojom kvalitetom, predstaviti na kineskom tržištu, tamo gdje bi trebala jačati gospodarska diplomacija ona je izostala. Vjerojatno će stoga i članak iz nedavnog broja Beijing Reviewa biti iznenađenje za one kojima bi to trebao biti putokaz do rješenja kako da vrhunska hrvatska vina nađu mjesta na dijelu sve zahtjevnijeg kineskog tržišta.

Iz pera Zhou Xiaoyan:

Kineski proizvođači vina zahtijevaju protudampinšku i kompenzacijsku istragu pri EU uvozima. Kinesko društvo alkoholnih pića (CADA) je 20. kolovoza oglasilo da je podnijelo žalbu Ministarstvu trgovine (MOFCOM), optužujući proizvođače vina u EU za prodaju njihovih proizvoda ispod tržišne vrijednosti te za primanje nepravednih vladinih subvencija. “Na zahtjev domaćih proizvođača vina naša organizacija je podnijela peticiju Ministarstvu trgovine (MOFCOM) tražeći ministarstvo da pokrene protudampinške i kompenzacijske porezne mjere za uvoz vina iz EU” rekao je Wang Zuming, tajnik ministarstva za vinski okrug CADA. 

Iza scene EU je najveća regija proizvodnje vina u svijetu, s godišnjom proizvodnjom od 16 milijuna tona, držeći 69 posto svjetske proizvodnje. Sa svojim prevelikim kapacitetom proizvodnje i ogromnim potencijalom kineskog tržišta, razlozi EU proizvođača vina za dampiranjem svojih proizvoda u Kini su očiti. Izvoz vina EU se podigao na 169,114 kilolitara u 2011., sa 35,944 kilolitara u 2008., godišnjom brzinom od 67.71 posto. U zadnjih četiri godine njen tržišni udio u Kini se povećao sa 4.94 posto na 14.76 posto. Tijekom prvog kvartala uvoz iz EU – većinom iz Francuske, Španjolske i Italije – se povećao za 24 posto od prijašnje godine, prema CADA-i. Dok strani trgovci vina prodiru na kinesko tržište, lokalni proizvođači vina počinju osjećati pritisak. Uobičajena industrijska bruto margina spala je na 30 posto sa oko 40 posto.

"S rastućom popularnošću vina kod kineskih potrošača, mnogi strani vinski brendovi, uključujući one s lošom kvalitetom proizvoda, su ušli na kinesko tržište da bi brali zaradu", izjavio je Wang Dehui, stručnjak za promocije vina pri Kineskom sindikatu za vina. 

Proizvođači vina iz EU napravili su prepad na kinesko tržište zbog njegovog predvidivog potencijala. Kako si više imućnih kineza može priuštiti vinske proizvode, Kina je postala svjetski peti najveći potrošač vina, prema godišnjem industrijskom istraživanju objavljenom u veljači od VINEXPO/Internacional za ispitivanje vina i jakih alkoholnih pića. Kineska konzumacija vina povećala se za 28.26 posto do 1.55 milijuna kilolitara u 2011., preuzimajući mjesto UK kao petog najvećeg tržišta na svijetu. Uvozna vina sačinjavaju skoro jednu trećinu tržišta, od manje nego 10 posto u 2006., prema izvještaju novinske agencije Xinhua.

 Jonathan Holslag, direktor istraživanja pri briselskom Institutu suvremenih kineskih nauka je rekao da su tržišni konflikti neizbježni, ali da spirala osvete nije u ničijem interesu. "Vrijeme je da Kina i EU sjednu i održe iskrenu i izravnu raspravu o tome gdje smo i gdje trebamo ići", izjavio je Holslag. Bez obzira na uspješnost apela, on ima pozitivno značenje za kinesku domaću industriju vina. Ako je uspješan može ublažiti oštru konkurenciju s kojom su domaće uzgojeni brandovi suočeni. Ako doživi neuspjeh još uvijek će obilježiti ogroman napredak za državu. Kina je postupno naučila kako zaštiti svoja zakonska prava uz pravilno korištenje WTO pravila.

Li Tang, zamjenik glavnog tajnika Guangdong društva za alkoholnu industriju (GAIA) izjavio je: "Globalno je poznato da je vinova loza stara od 30 do 50 godina najbolja za proizvodnju vina, dok kineski domaći brendovi često koriste lozu staru 5 godina za proizvodnju vina zato jer jedva da mogu pronaći bilo koju lozu staru od 30 do 50 godina u zemlji". Domaći brendovi se uglavnom prodaju po nižoj cijeni. Europska vina niske kvalitete će opustošiti kineski neiskusni vinski sektor. Ali uvoz vina visoke kvalitete može potaknuti razvoj domaće industrije vina. Dakle trebali bi uzeti u obzir davanje zelenog svijetla uvozu visokokvalitetnih vina iz EU da bi povlastili domaći uzgojene brandove, dodao je Zhu Danpeng, stručnjak za marketing hrane.

 

Pripremila: Jasna Vukas, predsjednica Međunarodne udruge “Putevima Marka Pola”

 

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter

 


 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox