Hoćemo li nakon boca skupljati CD-ove i DVD-ove?

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odlučio je na optičke digitalne medije, CD-ove i DVD-ove uvesti naknadu za elektronički i elektronski otpad (EE otpad) te stoga traže od tvrtki podatke o količinama takvih proizvoda koje stavljaju na tržište, piše Poslovni dnevnik. No, tvrtke ne žele dati takve podatke uz objašnjenje kako to nigdje nije propisano. S druge strane, u Fondu tvrde da je sve u skladu s tumačenjem koje je izdalo Ministarstvo zaštite okoliša.

 

Europska unija klasicificira optičke medije kao običan komunalan otpad

Da Fond za energetsku učinkovitost želi uvesti novi namet potvrdio je za Poslovni dnevnik i Slobodan Planinić, predsjednik Hrvatske udruge distributera novih tehnologija (HUDNT) dodavši kako se jedino u Hrvatskoj (od svih država EU u kojima je na snazi direktiva EU o elektroničkom i elektronskom otpadu) CD-ovi i DVD-ovi smatraju elektroničkom otpadom.

Direktiva Europske unije tretira optičke medija kao običan komunalan otpad jer ne sadrže elektronički sklop i u potpunosti se mogu reciklirati, što ovaj problem čini jedinstvenim. No, Fond je upozorio tvrtke da će pokrenuti kaznene postupke jer ne žele dati podatke.

 

Odluka Ministarstva zaštite okoliša

Kada je 2007. nastao Hrvatski pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (preuzimanjem europskih smjernica) nigdje se u Pravilniku nije navodilo da su CD-ovi i DVD-ovi elektronički otpad. To nije ni bilo moguće jer ne bi bilo u skaldu s preuzetom europskom stečevinom, niti je došlo do mijenjanja Pravilnika zbog uvođenja novog nameta.

Odgovor se krije u Ministarstvu zaštite okoliša koje je krajem prošle godine donijelo odluku da je riječ o EE otpadu na koji će se plaćati naknada, i to bez stručnih i pravnih uporišta i razgovora s gospodarstvenicima, piše Poslovni dnevnik. Tvrtkama nije rečeno zašto se odustalo od preuzete europske stečevine, dok istodobno ne postoji sustav prikupljanja takvog otpada, niti za što bi se točno trebala plaćati naknada i zbog čega se uopće takav otpad definira kao EE otpad kad on to nije nigdje.

 

Upitna održivost sustava gospodarenja otpadom

Poslovni dnevnik piše kako je sporni namet u IT sektoru samo dio većeg problema koji se odnosi na održivost cijelog sustava. Gospodarenje otpadomom ( što uključuje otpadne gume, vozila, baterije i akumlatore, ulja te elektronički i elektronski otpad) donijelo je Fondu je do 2010. godine neto dobit od 633,75 milijuna kuna neto dobiti.

Od toga je 264,96 milijuna kuna prikupljeno od EE otpada, 221 milijuna kuna je došlo od otpadnih vozila, a 75,89 milijuna kuna od otpadnih ulja. Gospodarenjem otpadnim gumama prikupljeno je 54,5 milijuna kuna, a gospodarenjem otpadnim baterijama i akumulatorima 17,4 milijuna kuna.

Poslovni piše kako se dobit nije trošila za razvoj svakog pojedinog sustava već se čini kako se nenamjenski prelijevala u sustav gospodarenja amalažnim otpadom. Do ove je godine, gospodarenje ambalažnim otpadom Fondu donosilo gubitak od gotovo 700 milijuna kuna. Postavlja se pitanje zašto u pravilnicima o posebnim vrstama otpada nije navedeno da se naknade trebaju uplaćivati na poseban račun Fonda koji je namijenjen za gospodarenje nekom vrstom otpada (kao što je slučaj u pravilniku o amalažnom otpadu). Na taj način izgubio se nadzor nad troškovima, a tvrtke sumnjaju da bez korekcija ovakav sustav nije održiv, zaključuje Poslovni dnevnik. (J.K.)

 

 

 

 

 

 

Izvor: Poslovni dnevnik, 30. studenoga 2010.

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox