Hrvatice zbog karijere sve manje rađaju, najteže stanje u financijama i trgovini

Karijerizam ili jednostavno borba za opstanak uzeli su svoj danak. Svaka treća žena u dobi od 30 do 39 godina nema djece, a po tom pitanju najviše „pate“ financijašice, piše Jutarnji list.

 

Visokoobrazovane žene u financijskom sektoru često su pod utjecajem nenajavljenih prekovremenih sati ili nepostojanja fiksnog radnog vremena, zbog čega teško mogu uskladiti privatni i poslovni život. No, stanje je i u drugim profesijama alarmantno, primjerice kod žena nižeg obrazovanja koje rade u trgovini.
Zdravstvo pak ostavlja dovoljno mogućnosti za roditeljstvom, pa unatoč radu vikendom i noćnom radu, te žene su među onima koje najviše rađaju.

Radno vrijeme u tvrtkama i obaveze zaposlenog čovjeka promijenile su se u posljednjih nekoliko desetljeća, no vrtići i ostale usluge skrbi o djeci nisu pratile te promjene. A kako je u današnje vrijeme teško organizirati skrb o djeci, tako se žene i rjeđe odlučuju na porod. Tu dodatno „pomaže“ nerazumijevanje okoline, naročito one radne i to poglavito šefova.

Prednjači prerađivačka industrija

Najviše djece imaju niže obrazovane žene u prerađivačkoj industriji, piše Jutarnji list, i to iz razloga što su rano završile školu i nekako se očekivalo da će zasnovati obitelj. Fakultet naravno prolongira roditeljstvo, a zbog konkurencije i nemilosrdnog odnosa prema izbivanju s posla, nerijetko ga u potpunosti odgađa. Pa ipak, na drugom mjestu po broju djece nalaze se žene iz zdravstva, socijale i obrazovanja. Razlog – predvidljivost radnog vremena i sigurnost posla.

Trgovina je primjerice u teškom stanju jer je radni raspored nepredvidljiv, većinom se zapošljava na određeno pa je i život nesiguran.

I premda ne želimo ništa nametati i svatko ima pravo na izbor ne imati djecu (ne moraju svi završiti u braku i s troje djece), istraživanje pokazuje da samo 7 posto žena koje nemaju djece, zaista ju i ne žele imati. Ostale su produkt svojih mogućnosti i okolnosti jer donijeti dijete na svijet, a ne imati financijske i socijalne mogućnosti za njegov normalan odgoj, nije rješenje.

Najbolje vrijeme za rađanje i dalje su 20-e godine, jer kasnije rađanje nosi sa sobom veće mogućnosti komplikacija, a poslodavci i država trebali bi imati više obzira i kvalitetnije regulirati roditeljstvo. Na kraju krajeva, zar se ne priča stalno o tome kako je potrebno povećati natalitet? Zato treba stati na kraj poslodavcima koji posao ili napredovanje na njemu uvjetuju ne odlaskom na porodiljni. (MJ)

 

Izvor: Jutarnji list, 4. srpanj 2011.

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Hosted by Mydataknox