Hrvatski prijevoznici po operativnoj učinkovitosti na dnu europske ljestvice

Hrvatski prijevoznici pod pritiskom ekonomske krize već četvrtu godinu za redom bilježe pad količine prevezene robe, a po operativnoj učinkovitosti zauzeli su nisko 17. mjesto na listi 20 europskih zemalja, pokazali su rezultati rezultatima analize konzultantske kuće A.T. Kearney

Iako je prijevozna industrija iznimno važna za ekonomski razvoj države te u pojedinim zemljama čini čak šest do 12 posto BDP-a, pod utjecajem krize u protekle četiri godine cestovni prijevoz u Hrvatskoj pada prema prosječnoj godišnjoj stopi od 12 posto, pa je tako u 2011. u unutarnjem cestovnom prometu prevezeno čak 32 posto manje robe u odnosu na 2008. Cestovni prijevoz, koji čini 60 posto ukupno prevezene robe, smanjuje se daleko brže od raspoloživih prijevoznih kapaciteta. Tako su hrvatski prijevoznici ostali s viškom kapaciteta, koji ih opterećuju zbog visokih troškova amortizacije i održavanja, napominje Srečko Debelak, viši direktor i stručnjak za transport i logistiku, dodajući da A.T. Kearneyevi podaci pokazuju kako su najbolje prošli prijevoznici koji su orijentirani na međunarodni prijevoz.

Naime, uslijed sveopćeg pada cestovnog prijevoza, hrvatski su prijevoznici u međunarodnom cestovnom prijevozu zabilježili pad od samo jedan posto u odnosu na predkriznu 2008. godinu i to prvenstveno na račun inozemnih prijevoznika kojima je granični robni promet pao za čak 12 posto. A.T. Kearneyeva analiza pokazuje visoku razinu operativne neučinkovitosti hrvatskih prijevoznika, koji su zauzeli nisko 17. mjesto na A.T. Kearneyevoj listi 20 europskih zemalja. Za hrvatska poduzeća udio praznih vozila po kilometru iznosi 28 posto, dok je kod vodećih zemalja poput Danske i Litve tek 15 i 17 posto.Osim operativne neučinkovitosti velik udio praznih kilometara može se pripisati dvama tržištem definiranim ograničenjima- nemogućnosti obavljanja kabotaže u zemljama Europske unije i ograničenu broju dozvola Europske konferencije ministara za promet (CEMT).

Hrvatska vozila ne mogu prihvaćati teret koji se utovaruje i istovaruje unutar granica pojedine zemlje EU, što smanjuje količinu dostupnog tereta. Drugo je ograničenje broj CEMT-ovih dozvola, što veoma otežava prijevoz najboljom rutom. Dobra vijest za hrvatske prijevoznike jest da će se ograničenja ukinuti nakon ulaska u EU, objašnjava Debelak. Upozorava da zbog operativne neučinkovitosti i fragmentiranosti hrvatske transportne industrije mnogo hrvatskih prijevoznika posluje s negativnom ili minimalnom profitabilnošću. Prema podacima za 2010. od 16 analiziranih najvećih transportnih poduzeća dva su bila neprofitabilna, deset je imalo minimalan neto profit (manji od pet posto, kao udio u prihodima), a samo četiri veći od pet posto.(Hina/HT)

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox