Fiskalizacija 2.0 Katarajn: Loši financijski posrednici. Uvid u tuđe račune koji su stizali na krive adrese

Računovođe upozoravaju na niz tehničkih i organizacijskih problema u provedbi Fiskalizacije 2.0, koji su pojedinim poduzetnicima otežali ili onemogućili naplatu računa.

Fiskalizacija je izazvala totalni “kaos” i ozbiljnu blokadu poslovanja i zastoj gospodarstva, rekla je Tamara Katarajn, predsjednica Udruge računovođa HGK za Hrvatsku radio televiziju HRT.

Usprkos tome, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac poručio je da novi sustav funkcionira uspješno i da je Porezna uprava uoči ovog vikenda fiskalizirala 4 milijuna računa, što je za 300 tisuća više od lani u ovo vrijeme.

Zalagali smo se za postupno uvođenje

„Zalagali smo se za postupno uvođenje i probne periode, o čemu se i dalje govori. Iako to nismo dobili, našli smo se u testnom razdoblju u kojem je i sama Porezna uprava rekla da neće biti prekršajnih sankcija, ali da se sustav mora uspostaviti“, rekla je Katarajn.
Naglasila je kako se na kraju došlo upravo do onoga što je struka i tražila.

Govoreći o informacijskim posrednicima, Katarajn je pojasnila da se radi o tvrtkama koje pružaju uslugu razmjene računa te da je, sukladno zakonu, svaki poduzetnik morao odabrati svog informacijskog posrednika.

„Postojale su tehničke varijante i alternativni putevi, ali oko 98 posto poduzetnika odabralo je neku komercijalnu tvrtku koja im pruža uslugu razmjene, svojevrsnog dostavljača dokumenata“, rekla je.
Istaknula je kako je upravo u tom segmentu nastao najveći dio problema.

Puno tehničkih problema

„Ne bih rekla da informacijski posrednici nisu bili spremni za razmjenu, ali prosječan poduzetnik, a posebno mi računovođe, susreli smo se s jako puno tehničkih problema. Većina tih problema bila je nenamjerna“, pojasnila je.
Dodala je kako je problem bio u tome što se velik dio informacijskih posrednika više bavio marketingom nego razvojem i kvalitetom usluge.

„Ne kažem da je tako bilo kod svih, imamo ih 33 na popisu, ali kod mnogih se to sada vidjelo. Razumijem da je javnost ljuta na državu zbog načina na koji je sustav uveden i s time se mogu djelomično složiti, ali uzrok problema ne leži isključivo na državi“, rekla je Katarajn.

Govoreći o AMS-u, adresaru u koji se upisuju svi poduzetnici radi dostave računa, pojasnila je da je u listopadu prošle godine došlo do masovnog upisa informacijskih posrednika, bez zahtjeva samih poduzetnika.

„To su zamjerke prema zakonodavcu, jer se u nekim područjima propisa računalo na benevolentnost sudionika, što se nije dogodilo. Informacijski posrednici koristili su mogućnosti koje nisu bile eksplicitno zabranjene“, rekla je.

Poduzetnicima dodijeljeni posrednici koje nisu odabrali

Naglasila je da se velik broj poduzetnika našao u situaciji da im je dodijeljen informacijski posrednik kojeg nisu sami odabrali.

„Prema mojim saznanjima, to se dogodilo kod dva posrednika. Imamo puno zbunjenih poduzetnika“, rekla je.
Naglasila je da je likvidnost bila narušena onima koji nisu uspjeli dostaviti račune, te da se u nekim slučajevima računi nisu dostavljali na AMS adresu, nego na alternativna mjesta.

Računi završavali na pogrešnim adresama

„Do toga je došlo jer su pojedine tvrtke koristile stare ugovore i ‘sitna slova’. Kada smo to uočili, upućivali smo poduzetnike da provjere tko im je stvarni informacijski posrednik i koja im je važeća AMS adresa“, rekla je.
Ima slučajeva u kojima se i razmjenjuju prazni računi ili podaci nisu usklađeni, kazala je.

Dodala je kako je taj dio barem propisan pravilima te izrazila nadu da će sudionici na tržištu shvatiti da je vrijeme da se fokusiraju na kvalitetu usluge.

„Nadam se da će oni koji čine velik dio tržišta shvatiti da se trebaju početi baviti stvarnim pružanjem usluge“, zaključila je.

Katarajn je dodatno pojasnila u kakvoj su se situaciji našli mnogi poduzetnici.

„Ako ste prethodnih godina koristili uslugu jednog informacijskog posrednika, a potom ga promijenili i novu adresu prijavili u AMS, vaši računi vam i dalje ne dolaze. Nastao je kaos, a s vremenom se pokazalo što se dogodilo“, rekla je.
Objasnila je da su računi završavali u ‘starom sandučiću’, odnosno kod bivšeg informacijskog posrednika kojeg poduzetnici više ne koriste.

Govoreći o problemima, istaknula je da su u posljednjim tjednima brojni informacijski posrednici imali tehničke poteškoće.

„Javilo mi se dvadesetak ljudi koji su imali pristup tvrtkama koje nisu njihove. To je sigurnosno loše“, iako se u svakom sustavu takve stvari mogu dogoditi, pojasnila je.
Dodala je kako su korisnici sustava, nakon prijave, imali uvid u ulazne i izlazne račune drugih tvrtki.

Uvid u tuđe račune

„Ljudi su se ulogirali i vidjeli račune drugih firmi, kao da ja vidim vaše ili od svog susjeda. Očito je da je to moguće“, rekla je.
Kao posebno problematično istaknula je način na koji je jedan informacijski posrednik reagirao na javno iznošenje problema.
„Najviše sam tom posredniku zamjerila to što su moju kolegicu, članicu udruženja, imenom i prezimenom prozvali zato što je o tome govorila na društvenim mrežama“, rekla je Katarajn.
Pojasnila je da je kolegica prethodno dva tjedna pokušavala izravno upozoriti posrednika na propust.

„Ona je izašla u javnost zato što je dva tjedna pokušavala njima ukazati na problem, jer je imala uvid u podatke druge tvrtke“, rekla je.
Cijeli problem se pokušao, odnosno prebačen je na računovodstvo.
„Taj posrednik i danas ima službeno priopćenje na svojim stranicama u kojem se imenom i prezimenom navodi moja kolegica i njezina tvrtka, uz tvrdnju da je njezinom pogreškom imala uvid u njihovu bazu“, rekla je.
„To je potpuno suludo, jer ne morate biti tehnički potkovani da biste shvatili da ne možete biti krivi ako imate uvid u podatak koji ja trebam čuvati“, zaključila je Katarajn.

PS/LB