U listopadu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 2,6 posto na godišnjoj razini, što je veći rast potrošačkih cijena nego što se očekivalo i najviša razina inflacije u ovoj godini.

Prema podacima DZS-a, u listopadu su cijene dobara i usluga, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u odnosu na rujan porasle za 0,6 posto, dok su u odnosu na listopad prošle godine bile veće za 2,6 posto.

To predstavlja jačanje inflacije, s obzirom da je u rujnu iznosila 2,2 posto. Inflacija od 2,6 posto zabilježena je u ovoj godini još samo u ožujku, a to je i veći rast cijena nego što se očekivalo.

Rast inflacije nadmašio očekivanja ekonomista

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je da su u listopadu potrošačke cijene u prosjeku porasle za 2,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se između 2,0 i 2,3 posto.

Posljednji podaci o kretanju potrošačkih cijena pokazuju nešto intenzivniji rast na godišnjoj razini. Zbog baznog učinka, na godišnji je rast inflacije i dalje najviše utjecao rast cijena energije i prehrambenih proizvoda, iako je intenzitet godišnjeg rasta cijena nafte oslabio u odnosu na prethodne mjesece, dok pritisak domaće potražnje na rast cijena i dalje uglavnom izostaje, pišu analitičari Raiffeisen banke u osvrtu na izvješće DZS-a.

Isključe li se cijene energije iz ukupnog indeksa potrošačkih cijena, rast je iznosio 2 posto, a isključe li se cijene energije i prehrane, rast je iznosio tek 1 posto godišnje.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su u listopadu 4 posto na godišnjoj razini, što je nešto snažniji rast nego u rujnu.

Značajan doprinos rastu indeksa ostvarile su i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, s rastom od 3,3 posto na godišnjoj razini, te cijene duhana, s rastom od 10,7 posto.

Cijene odjeće i obuće i dalje negativno doprinose kretanju potrošačkih cijena na godišnjoj razini, dok su na mjesečnoj razini, s porastom od 8,4 posto, najviše pridonijele njihovom rastu. (Hina/jh)