"MMF, zašto ne, ako će nam to ojačati fiskalni kredibilitet"

Sljedeća vlada čim dođe u Banske dvore mora poduzeti određene mjere radi zaustavljanja rasta javnog duga, poručio je Velimir Šonje na predstavljanju 34. broja HUB Analiza "Kada države bankrotiraju: Izgradnja nove arhitekture financijske stabilnosti u eurozoni".

Hrvatska situacija bitno je drugačija od Grčke, stupanj zaduženosti je niži i deficiti su niži. No, grčki je slučaj upozorenje do čega bi došlo ako bi se nastavila voditi ovakva politika duži niz godina, kazao je Šonje.

Javni dug

To je zapravo poruka da sljedeća vlada, čim dođe u Banske dvore, mora poduzeti određene mjere radi zaustavljanja rasta javnog duga. Za to možemo reći da ima vremena, ali nema puno, što znači da ćemo u prvim mjesecima nove vlade vidjeti na koji način će se to napraviti, poručio je.

Na upit o eventualnom dolasku MMF-a, Šonje je ponovio svoj i ranije izrečeni komentar: MMF, zašto ne, ako nam to može pomoći i pojačati kredibilitet fiskalne prilagodbe koji i ovako i onako treba napraviti. Predstavljajući najnoviji broj HUB Analiza, Šonje kaže kako je njihova glavna poruka da će eurozona opstati, jer postupno i mukotrpno izgrađuje neku svoju unutarnju arhitekturu financijske stabilnosti.

Nastavak grčke dužničke krize

Osvrćući se na upite novinara na situaciju u Grčkoj, Šonje je rekao kako je Grčka zemlja koja ne može vraćati svoje dugove, što je poznato još od srpnja ove godine, a sada je ostalo pitanje koliko i na koji način tih dugova otpisati ili reprogramirati.

U srpnju se govorilo o 21 posto, krajem listopada na summitu EU-a o 50 posto, a nije isključeno da će taj postotak i dalje rasti. Grčka će sigurno narednih nekoliko mjeseci nastaviti destabilizirati eurozonu i ova kriza će još neko vrijeme potrajati, kazao je. Države ne bankrotiraju kao tvrtke već kada svima postane jasno da ne mogu vraćati dugove i kad se sjedne za stol oko pregovora, kaže Šonje objašnjavajući kako bi izgledao bankrot Grčke. Posljedice su vrlo jasne - dio vjerovnika, prvenstveno banaka, neće moći naplatiti potraživanja kako su planirali.

Zato je važno da postoje različiti izvori, među ostalim i Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) koji može uskočiti da se zaraza i virus velike krize ne proširi bankarskim sustavom. Sada smo, nakon što je EFSF aktiviran, sigurniji nego prije, smatra Šonje. (Hina/jk)

 

 

 

 


 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox