Rast i stabilnost: Mirovinski fondovi ostvarili iznimno dobre rezultate u 2025. godini
Na kraju 2025. godine obvezni mirovinski fondovi upravljali su imovinom ukupne vrijednosti 26,5 milijardi eura, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje od 3,2 milijarde eura ili 13,9 %.
Mirovinski fondovi kontinuirano dokazuju sposobnost upravljanja imovinom svojih članova te su dugoročno otporni, pouzdani i učinkoviti, o čemu svjedoči i podatak da su od osnivanja ukupno zaradili 11,3 milijarde eura dodane vrijednosti svojim članovima.
Proteklu 2025. godinu obilježila je postupna stabilizacija globalnih tržišta kapitala uz smanjenje volatilnosti u odnosu na prethodna razdoblja. Kretanja na dioničkim tržištima bila su pretežito pozitivna, potaknuta ublažavanjem inflacijskih pritisaka i prilagodbama monetarne politike vodećih središnjih banaka. Obveznička tržišta zabilježila su oporavak, osobito u segmentu državnih vrijednosnih papira, što je pridonijelo uravnoteženju portfelja institucionalnih ulagatelja.
U takvim okolnostima, i nakon iznimno dobrih 2023. i 2024. godine, mirovinski fondovi nastavili su ostvarivati rekordne prinose, pa su u 2025. godini ostvarili godišnje prinose koji spadaju među najbolje od početka njihova rada. Ovakvi rezultati odraz su povoljnijih tržišnih uvjeta i pozitivnih makroekonomskih kretanja, ali i dosljedne provedbe dugoročne investicijske strategije, pažljivog upravljanja imovinom te daljnje diversifikacije ulaganja.
U najliberalnijoj kategoriji A fondovi su 2025. godine ostvarili prosječan prinos od 15,99 %, odnosno prosječno 8,44 % od osnivanja. U kategoriji B godišnji prinos iznosio je 8,83 %, a prosječan prinos od osnivanja sada iznosi 5,54 %. Za kategoriju C prinos je u 2025. godini iznosio 2,08 %, dok je prosječan godišnji prinos od osnivanja 3,25 %.
Na dan 31. prosinca 2025. godine svi obvezni mirovinski fondovi imali su više od 2,4 milijuna članova, što je 66 tisuća članova više nego krajem 2024. godine. U najbrojnijoj B kategoriji bilo je više od 1,8 milijuna članova (75 %), kategorija A brojala je 522 tisuće (22 %), dok je u kategoriji C bilo 82 tisuće članova (3 %).
Fondovi su u 2025. nastavili primjenjivati investicijsku politiku koja kombinira očuvanje vrijednosti kapitala i traženje prinosa kroz diversifikaciju po klasama imovine, aktivno upravljanje kreditnim i tržišnim rizicima te selektivno povećanje izloženosti instrumentima s višim očekivanim prinosom kada su tržišni uvjeti povoljni, uz strogo poštivanje zakonski propisanih limita ulaganja.
Ulaganja svih OMF-ova u obveznice na kraju 2025. godine iznosila su 14,9 milijardi eura, što je činilo 56,2 % ukupne imovine. Ulaganja u dionice dosegnula su 6,5 milijardi eura (24,4 % imovine), uz rast u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupnih ulaganja u dionice, domaće dionice činile su 14,0 %, a strane 10,4 % imovine.
Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,8 milijardi eura (10,7 % imovine). Udio ulaganja u alternativne investicijske fondove povećao se na 612 milijuna eura. Novac i depoziti činili su 6,4 % imovine, odnosno 1,7 milijardi eura.
Na godišnjoj razini vidljivo je i povećanje ulaganja u domaće financijske instrumente – s 14,7 milijardi eura krajem 2024. na 15,7 milijardi eura krajem 2025., što predstavlja rast od 6,8 %.
U sustavu dobrovoljne mirovinske štednje skoro pola milijuna građana i 1,7 milijardi eura
Sustav dobrovoljne mirovinske štednje također bilježi rast. Krajem 2025. godine, ukupno osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond imali su više od 495 tisuća članova, što predstavlja porast od 6,1 % na godišnjoj razini. Ukupna neto imovina dobrovoljnih fondova iznosila je 1,66 milijardi eura, uz godišnji rast od gotovo 14,5 %. Godišnji prinosi kretali su se od 1,6 % do 16 %. U strukturi ulaganja najveći udio čine obveznice (52,2 %), zatim dionice (28,2 %) te investicijski fondovi (9,7 %).
Mirovinska osiguravajuća društva nude stabilan razvoj sustava isplate mirovina
Krajem 2025. mirovinska osiguravajuća društva (MOD) proširila su ponudu korisnicima mirovina iz drugog stupa, omogućivši izbor između mirovina s usklađivanjem i mirovina bez usklađivanja. Prema podacima REGOS-a, tijekom godine u MOD-ove je preneseno oko 196,5 milijuna eura, dok se izraženiji rast uplata očekuje nakon 2027. godine, kada u mirovinu počinje odlaziti prva brojnija generacija obveznika drugog stupa – više od 30.000 osoba godišnje.
Prema podacima mirovinskih osiguravajućih društava, na dan 31. prosinca 2025. godine, prosječan udio korisnika koji su odabrali mirovinu bez usklađivanja iznosio je oko 40 %. Ovi pokazatelji upućuju na stabilan razvoj sustava isplate mirovina iz drugog stupa te potvrđuju važnost daljnjeg jačanja mogućnosti izbora u skladu s potrebama korisnika.
