Studija KPMG-a o crnom tržištu duhanskih proizvoda- svaka 10. cigareta u EU ilegalna
Svaka deseta potrošena cigareta u Europskoj uniji (EU) u 2025. došla je s ilegalnog tržišta, pokazuje nova KPMG-ova studija. Ilegalne cigarete činile su 10,3 posto ukupne potrošnje u EU-u, odnosno 41,8 milijardi cigareta, što je državne proračune stajalo procijenjenih 16,7 milijardi eura izgubljenih poreznih prihoda.
Ključni pokretač rasta ilegalnog tržišta su krivotvorene cigarete, koje sada čine 44 posto potrošnje ilegalnih cigareta u EU-u.
Ukupno, u 38 europskih zemalja obuhvaćenih studijom potrošnja ilegalnih cigareta dosegnula je 55,3 milijarde cigareta, uz procijenjeni gubitak prihoda državnih proračuna od 22,4 milijarde eura.
Prema nalazima KPMG-ove studije, u Hrvatskoj je u 2025. godini konzumirano 7,2 milijardi cigareta, što je porast od 0,38 milijarde u odnosu na 2024. godinu, a udio krijumčarenih i krivotvorenih cigareta u ukupnoj potrošnji iznosio je 4,5 posto, što je smanjenje za 0,36 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. Ukupni porezni gubitak zbog krijumčarenih i krivotvorenih cigareta iznosio je 59 milijuna eura, što je povećanje od 2 milijuna eura u odnosu na 2024. godinu.
Ilegalna trgovina cigaretama u Hrvatskoj uzrokuje značajan gubitak poreznih prihoda, pritisak na legalno tržište i dostupnost proizvoda koji su izvan kontrole sustava. Iskustva zemalja poput Francuske pokazuju da crno tržište može ozbiljno narasti kada se potrošači okreću jeftinijim, ilegalnim proizvodima, dok primjeri poput Grčke pokazuju da se taj trend može obuzdati ne samo predvidivim poreznim okvirom, već i razmjernom regulacijom i učinkovitom provedbom. Isto se može primijeniti i na druge nikotinske proizvode - studija pokazuje da su nikotinske vrećice, čak i na tržištima gdje su zabranjene ili strogo ograničene, i dalje dostupne, često kao krivotvoreni, neusklađeni ili inozemni proizvodi. To pokazuje da zabrane i pretjerano restriktivne mjere same po sebi ne uklanjaju potražnju, nego otvaraju prostor crnom tržištu. Ključno je stoga nastaviti razvijati regulatorni okvir koji omogućuje učinkovitu kontrolu tržišta i prepoznaje razlike među kategorijama proizvoda, uključujući proizvode manje štetnosti u odnosu na nastavak pušenja cigareta, s ciljem smanjenja stope pušenja, zaštite javnog zdravlja i ograničavanja crnog tržišta, izjavila je Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb.
KRIVOTVORENE CIGARETE SVE SE VIŠE PROIZVODE BLIŽE POTROŠAČIMA
Crno tržište prolazi kroz temeljitu transformaciju: krivotvorene cigarete „proizvedene u EU” sve više istiskuju tradicionalne tokove krijumčarenja s istoka prema zapadu, pokazuje studija. Opskrbni lanci postaju brži i teže ih je pratiti, a aktivnosti se sele bliže krajnjim potrošačima, osobito u zapadnoeuropskim zemljama poput Francuske, Belgije i Nizozemske, koje postaju središta ilegalne trgovine duhanskim i nikotinskim proizvodima.
Podaci su jasni: krivotvorene cigarete su postale glavni pokretač ilegalnog tržišta cigareta u EU, uz podršku kriminalnih opskrbnih lanaca osmišljenih kako bi lažne proizvode doveli do potrošača na tržištima visoke vrijednosti, čime se potkopava europsko gospodarstvo i potiču šire ilegalne aktivnosti, izjavio je Christos Harpantidis, glavni direktor za korporativne poslove na razini Grupe Philip Morris International. To također naglašava trajne strukturne ranjivosti u području regulacije, provedbe zakona i pravosudnog praćenja, koje stvaraju prostor za rast ilegalne trgovine u trenutku kada su mnoge države članice EU-a pod širim sigurnosnim i gospodarskim pritiskom, od inflacije i izazova konkurentnosti do rastućih proračunskih zahtjeva za sigurnost i obranu zbog geopolitičke fragmentacije. Zatvaranje tih praznina u Europi zahtijeva koordinirano djelovanje: snažniju provedbu zakona, javno-privatnu suradnju i usmjerenost na regulaciju koja je uravnotežena, utemeljena na dokazima i provediva u praksi, dodao je Harpantidis.
Francuska ostaje najveće crno tržište u Europi, s udjelom ilegalne potrošnje od 41,4 posto, odnosno 20,5 milijardi cigareta i zabilježenim najvećim porastom ilegalne potrošnje cigareta u Europi u 2025. Samo krivotvorene cigarete činile su oko 19 posto ukupne potrošnje, s 9,7 milijardi krivotvorenih cigareta. Belgija je zabilježila udio ilegalne potrošnje od gotovo 25 posto, odnosno više od 2 milijarde cigareta. Nizozemska je porasla iznad 22 posto udjela ilegalne potrošnje, odnosno 2,1 milijardu cigareta, vrativši se na razine posljednji put zabilježene oko 2006. Nadalje, šest država članica EU sada bilježi udjele ilegalne potrošnje iznad 20 posto, što naglašava razmjere i koncentraciju problema. Izvan EU, UK ostaje druga najveća zemlja po ilegalnoj potrošnji cigareta, s količinama koje sada premašuju 7 milijardi cigareta, uključujući 3,5 milijardi krivotvorenih cigareta.
Procjene pokazuju da europski lanac vrijednosti duhanskih i nikotinskih proizvoda podupire više od 2,1 milijuna radnih mjesta i stvara vrijednost od 224 milijarde eura, što je usporedivo sa 17. najvećim gospodarstvom EU-a. S gotovo 24 milijarde eura godišnjeg izvoza, riječ je o značajnom industrijskom ekosustavu, koji je ipak sve snažnije pogođen ilegalnom trgovinom u uvjetima gospodarske neizvjesnosti i potrebe za konkurentnošću u Europi. Rješavanje tog problema zahtijeva pragmatičnu regulaciju utemeljenu na dokazima i snažniju suradnju, uz potporu ulaganjima i inovacijama u Europi.
URAVNOTEŽENE POLITIKE UTEMELJENE NA DOKAZIMA DAJU REZULTATE
Ne kreću se sva tržišta u istom smjeru. Neke su zemlje ostvarile održiv pad kombinacijom uravnoteženih politika koje uključuju predvidive fiskalne pristupe, razmjernu regulaciju i dosljednu provedbu zakona. Grčka, s udjelom ilegalne potrošnje od 14,1 posto, odnosno 1,9 milijardi cigareta, zabilježila je jedan od najvećih međugodišnjih padova, za 3,4 postotna boda. To predstavlja značajan pomak u odnosu na prethodne godine, kada su ilegalne razine kontinuirano ostajale iznad 20 posto, što upućuje na primjetno poboljšanje u nedavnom razdoblju.
Ukrajina, s udjelom ilegalne potrošnje od 15,9 posto, odnosno 5,1 milijardu cigareta, zabilježila je pad ilegalnih količina za gotovo 1 milijardu cigareta u odnosu na prethodnu godinu. To je smanjenje osobito značajno s obzirom na izrazito izazovno operativno i sigurnosno okruženje te upućuje na kontinuirane napore u provedbi zakona i otpornost tržišta.
Pouka koju izvlačimo iz situacije u Europi jest da problem ilegalne trgovine ne rješava jedna jedina mjera, nego dobro koordiniran skup mjera, izjavio je Massimo Andolina, predsjednik PMI-ja za europsku regiju. Zemlje koje koordiniraju razmjeran pristup regulatornim i poreznim okvirima utemeljen na dokazima s discipliniranim naporima provedbe zakona pokazuju da se ilegalna trgovina nikotinskim proizvodima može smanjiti na korist potrošača, javnih financija i borbe protiv kriminala. Nasuprot tome, zemlje koje promiču pretjerana povećanja poreza ili, još gore, zabrane proizvoda, poput Francuske i Nizozemske, bilježe pogoršanje ilegalnih trendova, trpi naplata javnih poreza, potrošači dobivaju pristup nekontroliranim proizvodima, a kriminal jača. Više ne nedostaju dokazi, nego volja da se djeluje racionalno i odlučno, dodao je.
GRIJANI DUHAN I ORALNI NIKOTINSKI PROIZVODI
Drugu godinu zaredom studija je obuhvatila i ilegalnu potrošnju grijanih duhanskih proizvoda na nekoliko europskih tržišta. Utvrđeno je da je krijumčarena roba činila 1,2 posto ukupne potrošnje grijanog duhana, što je znatno niže nego kod cigareta, pri čemu su Njemačka, Austrija i Nizozemska među najpogođenijim zemljama. Nisu identificirani tokovi krivotvorenog grijanog duhana. Međutim, prisutnost krijumčarene robe pokazuje da, iako je opseg i dalje ograničen, nijedna kategorija proizvoda nije imuna na ilegalnu trgovinu. Iako elektronički uređaji za grijanje nisu obuhvaćeni studijom, dostupne interne analize PMI-ja i istraživanja trećih strana slično upućuju na to da do danas nema značajne prisutnosti krijumčarenih ili krivotvorenih proizvoda u toj kategoriji.
Studija je prvi put procijenila i oralne nikotinske proizvode u odabranim zemljama. Utvrđeno je da u tržištima u kojima su nikotinske vrećice zabranjene ili strogo ograničene anketni podaci upućuju na njihovu značajnu dostupnost, često uključujući krivotvorene, neusklađene ili inozemne proizvode, što sugerira širok pristup potrošača unatoč zakonskim ograničenjima. Najviši udjeli proizvoda koji nisu prihvatljivi za prodaju, s potencijalom dosezanja znatnog broja potrošača, zabilježeni su u Nizozemskoj, Njemačkoj i Belgiji.
PMI smatra da bi europski donositelji politika trebali primjenjivati regulatorne pristupe utemeljene na dokazima i razmjerne riziku u svim kategorijama nikotinskih proizvoda, oblikujući pravila koja štite potrošače, podupiru provedbu zakona i izbjegavaju neželjene posljedice koje potražnju preusmjeravaju prema crnom tržištu, dodao je Harpantidis. To je osobito važno jer dokazi iz drugih nikotinskih kategorija, uključujući nikotinske vrećice i e-cigarete, upućuju na pojavu raširenih ilegalnih aktivnosti u nekim dijelovima Europe, što dodatno naglašava potrebu za regulatornim pristupima koji su učinkoviti i utemeljeni na stvarnim tržišnim uvjetima.
Kako PMI napreduje prema budućnosti bez dima, nastavlja jačati kontrole opskrbnog lanca te surađivati s tijelima za provedbu zakona i drugim dionicima u borbi protiv krivotvorenja i krijumčarenja duhanskih i nikotinskih proizvoda. Cjeloviti rezultati studije, profili zemalja, detaljna metodologija studije i nalazi po zemljama dostupni su ovdje.
Za više informacija o PMI-jevim naporima u sprječavanju ilegalne trgovine posjetite PMI.com.
PS/SM
