Pokrenut minijob.hr

Posao kad ti paše. Pomoć kad ti treba. Tim riječima suosnivači Marko Adamčević i Filip Elez opisuju ideju iza platforme minijob.hr, koja od danas javno počinje s radom.

minijob.hr je namijenjen svima koji uz redovni posao, studij ili mirovinu žele dodatno zaraditi. Jednako je namijenjen tvrtkama, obrtima i kućanstvima kojima zatreba dodatni par ruku. To može biti smjena u trgovini, inventura u skladištu, posluživanje na eventu, selidba, čišćenje apartmana između gostiju ili nekoliko sati administrativnog posla.

Platforma nastaje u trenutku kada se hrvatsko tržište rada i kućni budžeti mijenjaju brže nego ikad. Nezaposlenost je na najnižoj razini otkad postoji evidencija, a poslodavci teško pronalaze ljude. Istodobno, cijene u Hrvatskoj od 2020. rastu brže nego u većini zemalja eurozone, pa sve više ljudi traži način da uz glavni prihod nešto i doda. minijob.hr želi biti mjesto na kojem se te dvije potrebe jednostavno susreću.

Kako minijob.hr radi

minijob.hr je digitalno mjesto susreta ponude i potražnje za kratke poslove. Na njemu nema posrednika između dviju strana, nema provizije i nema skrivenih troškova.

Za one koji traže posao. Korisnik pregledava oglase prema vrsti posla, lokaciji i terminu. Kad pronađe posao koji mu odgovara, izravno se javlja poslodavcu. Nema obveze rada puno radno vrijeme ni dugoročnog vezivanja. Svatko sam bira kada, koliko i za koga želi raditi.

Za one kojima treba pomoć. Poslodavac objavljuje oglas s opisom posla, mjestom, vremenom i trajanjem. Oglas može objaviti tvrtka, obrt ili fizička osoba. Umjesto da traži po grupama na društvenim mrežama i oglasnicima, na jednom mjestu dolazi do ljudi koji upravo traže kratkoročan angažman.

Besplatno za obje strane. Korištenje platforme besplatno je i za poslodavce i za radnike. Cilj je da prepreka između ponude i potražnje bude što manja.

Platforma samo povezuje. minijob.hr isključivo spaja ponudu i potražnju. Platforma ne određuje cijenu rada, ne upravlja radom i ne sudjeluje u isplati.

Dogovor o poslu, iznos naknade, način isplate, vrsta ugovora i oblik angažmana ostaju u potpunosti između poslodavca i radnika.

Takav pristup ostavlja kontrolu onima koji posao stvarno dogovaraju. Poslodavac zna koga angažira, a radnik zna za koga radi i pod kojim uvjetima.

Kome je minijob.hr namijenjen: primjeri iz svakodnevice

Najlakše je ideju platforme objasniti kroz ljude kojima je namijenjena. Svi primjeri u nastavku opisuju situacije koje su danas u Hrvatskoj uobičajene.

Studentica u Zagrebu. Ima predavanja ujutro, a poslijepodneva i vikendi su joj slobodni. Ne treba joj stalni posao, nego nekoliko smjena mjesečno uz koje može platiti stanarinu i troškove studija. Na minijob.hr pregledava oglase za posluživanje na eventima, rad u trgovini ili inventure i bira one koji joj odgovaraju.

Umirovljenik s iskustvom. Cijeli radni vijek proveo je kao majstor i još uvijek rado radi rukama. Mirovina mu sve teže prati rast cijena. Nekoliko sati tjedno montaže namještaja ili sitnih popravaka za njega znači dodatni prihod, ali i osjećaj da je još uvijek koristan.

Zaposlena osoba koja želi više. Radi puno radno vrijeme, ali plaća joj više nije dovoljna za sve račune. Subotom ima slobodno i želi ga iskoristiti. Prema Zakonu o radu može raditi do osam sati tjedno kod drugog poslodavca, a kratki subotnji angažman točno se uklapa u taj okvir.

Vlasnica male trgovine. Pred blagdane promet raste, a dvoje stalnih zaposlenih više nije dovoljno. Ne može zaposliti još jednu osobu na neodređeno zbog nekoliko tjedana gužve. Treba joj netko na dvadesetak sati tjedno, i to brzo.

Obiteljski iznajmljivač na moru. Tijekom sezone svake subote mijenjaju se gosti u njegova tri apartmana. Za nekoliko sati sve treba očistiti, promijeniti posteljinu i predati ključeve. Takva potreba ponavlja se svaki tjedan od svibnja do listopada.

Obitelj koja se seli. Za selidbu im trebaju dvije osobe na jedno prijepodne. Ne žele zvati skupu agenciju za posao koji traje nekoliko sati, a poznanici nisu slobodni.

Svim ovim situacijama zajedničko je isto: posao postoji, ljudi koji ga žele raditi postoje, a nedostaje jednostavan način da se pronađu. To je praznina koju minijob.hr želi popuniti.

Tržište rada 2026.: posla ima, ali kratki poslovi nemaju svoje mjesto

Hrvatsko tržište rada nikad nije bilo napetije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem lipnja 2026. bilo je prijavljeno 59.423 nezaposlenih. To je 15,2 % manje nego godinu ranije i najmanje otkad se vodi evidencija. Istodobno je na HZZ-u bilo oglašeno gotovo 16.000 radnih mjesta.

Poslodavci se na takvo tržište prilagođavaju tako da nude sigurnost. Prema analizi portala MojPosao za prvo polugodište 2026., čak 88,8 % oglasa odnosilo se na stalni radni odnos, dok je prije taj udio bio oko 80 %. Klasični oglasnici tako se sve više okreću dugoročnom zapošljavanju.

Potreba za kratkotrajnim poslovima time nije nestala. Trgovina i dalje treba pomoć za blagdane i inventure, ugostiteljstvo za vikende i evente, a iznajmljivači za smjene gostiju. Kućanstvima trebaju pomoć pri selidbi, montaži namještaja ili čišćenju. Takve se potrebe danas uglavnom rješavaju preko poznanika, Facebook grupa i besplatnih oglasnika, bez pregleda, sustava i transparentnosti.

S druge strane, interes ljudi za rad raste. Broj prijava po oglasu porastao je s 34 na 40, iako je oglasa manje. Više ljudi aktivno traži priliku, a dio njih upravo dodatnu zaradu uz ono što već radi.

Dio praznine posljednjih godina popunjavaju strani radnici. Od siječnja do studenog 2025. izdano je 160.176 dozvola za boravak i rad, najviše u turizmu i ugostiteljstvu, građevini i industriji. No te su dozvole vezane uz jednog poslodavca, pa strani radnici ne mogu fleksibilno popunjavati povremene i kratke poslove kod više poslodavaca. Za kratke angažmane i dalje su ključni domaći radnici s malo slobodnog vremena.

U tom prostoru između stalnog zaposlenja i neformalnih dogovora nalazi se minijob.hr.

Inflacija: zarada koja više nije dovoljna

Cijene u Hrvatskoj i dalje rastu brže nego u većini Europe. Prema Državnom zavodu za statistiku, potrošačke cijene u rujnu 2026. bile su 4,7 % više nego u rujnu 2025. Prema harmoniziranom indeksu HICP, kojim se uspoređuju države EU, inflacija u Hrvatskoj iznosila je 4,3 %, dok je u eurozoni bila 3,8 %.

Najviše su poskupjeli prijevoz (+16,0 %) te stanovanje, voda, struja, plin i ostala goriva (+11,7 %). To su upravo troškovi koje kućanstvo teško može izbjeći ili odgoditi.

Još je važnija duža slika. Od 2020. do 2025. cijene u Hrvatskoj porasle su približno 34 %. Košarica koja je 2020. stajala 100 eura, u 2025. stajala je oko 134 eura. Drugim riječima, 100 eura danas kupuje otprilike onoliko koliko je 2020. kupovalo 75 eura.

Plaće su u 2026. rasle, a prosječna neto plaća u prvom polugodištu iznosila je 1.542 eura. No prosjek ne govori o svakom kućanstvu. Za one s fiksnim prihodima, mirovinom ili plaćom ispod prosjeka, rast cijena izravno smanjuje kupovnu moć. Razdoblja visoke inflacije 2022. i 2023. ostavila su trajno višu razinu cijena, koja se usporavanjem inflacije ne vraća na staro.

Koliko znači nekoliko sati tjedno? Tržišne satnice za kratke poslove u Zagrebu danas se kreću otprilike od 7 do 12 eura. Osoba koja radi osam sati tjedno uz satnicu od 7 eura mjesečno može zaraditi oko 240 eura. To je iznos koji za mnoga kućanstva pokriva račun za struju i plin ili dio troškova prijevoza, upravo onih koji su najviše poskupjeli.

Zato dodatna zarada za mnoge više nije luksuz, nego način da održe standard na koji su navikli.

Tko može raditi: tri skupine koje tržište još nije iskoristilo

Uz rekordno nisku nezaposlenost, nove radnike više nije moguće naći samo među nezaposlenima. Rješenje je u ljudima koji već imaju neki status, ali imaju i slobodnog vremena. Zakonski okvir u Hrvatskoj za njih je danas povoljniji nego ikad.

Studenti. Studentski rad već je najbliži modelu kratkih poslova. Samo Student servis SC Zagreb ima oko 44.000 studenata i 12.500 poslodavaca, a oko 30.000 studenata ljeti radi u turizmu. Minimalna studentska satnica u 2026. iznosi 6,56 eura neto. Od 2026. viši su i neoporezivi pragovi, pa studenti mogu raditi više bez poreznih posljedica za sebe i roditelje.

Umirovljenici. Krajem svibnja 2025. uz mirovinu je radilo 36.106 umirovljenika, godinu ranije 31.028. Od 1. siječnja 2026. umirovljenici mogu raditi i puno radno vrijeme uz isplatu polovice mirovine. To su iskusni i pouzdani ljudi, posebno za montažu, sitne popravke, vrt ili administraciju. Mnogima je dodatni prihod upravo ono što im nedostaje da mirovina prati rast cijena.

Zaposleni. Prema izmjenama Zakona o radu, zaposleni smiju raditi do osam sati tjedno dodatnog rada kod drugog poslodavca. Za to im ne treba suglasnost matičnog poslodavca, dovoljna je pisana obavijest. To je točno onaj okvir u koji se uklapaju poslovi vikendom, večernje smjene ili jednodnevni angažmani.

U Hrvatskoj živi gotovo 3,9 milijuna ljudi, a oko 23,5 % stanovništva ima 65 ili više godina. Starenje stanovništva istodobno stvara potražnju za pomoći u kući, kupnji, prijevozu i sitnim popravcima. Iste promjene koje smanjuju broj radnika povećavaju broj ljudi kojima treba pomoć.

Koji se poslovi najviše traže i gdje

Potražnja za jednostavnim, fizičkim i uslužnim poslovima u Hrvatskoj je stalna. Prema analizi MojPosla za prvo polugodište 2026., najviše oglasa tražilo je ova zanimanja:

prodavač / trgovac

skladišni radnik

vozač

prodajni savjetnik

konobar / šanker

kuhar

administrator

Trgovina i prodaja čine gotovo četvrtinu svih oglasa (24,9 %), a turizam i ugostiteljstvo 13,2 %. Radnici u proizvodnji redovito su među šest najtraženijih zanimanja. Najviše zapošljavanja preko HZZ-a u lipnju 2026. bilo je u smještaju i prehrani (22,1 %), trgovini (17,0 %) i prerađivačkoj industriji (11,8 %).

Velik dio potražnje dolazi i od kućanstava. Privatni smještaj ostvaruje 42 % svih komercijalnih noćenja u Hrvatskoj. Svaka smjena gostiju znači čišćenje, pranje rublja i predaju ključeva. Uz to rastu potrebe za čišćenjem stanova, selidbama, montažom namještaja i pomoći starijima.

Potražnja ima i jasan godišnji ritam:

siječanj i veljača: inventure, uredski poslovi, instrukcije

ožujak do svibnja: vrtni radovi, proljetno čišćenje, priprema apartmana za sezonu

lipanj do rujna: turizam, ugostiteljstvo, eventi i festivali

rujan i listopad: selidbe na početku akademske godine, berba grožđa

listopad i studeni: berba maslina, jesenski vrtni radovi

studeni i prosinac: trgovina i blagajne, Advent, dostava, inventure

Geografski, Grad Zagreb i Zagrebačka županija čine 65,8 % svih oglasa za posao. Slijede Splitsko-dalmatinska (16,7 %) i Primorsko-goranska županija (14,5 %). Zagreb je zato prirodno središte za poslove tijekom cijele godine, a obala za sezonske.

Njemački model kao uzor

Ideja minijob.hr nije nastala u vakuumu. U Njemačkoj je rad uz glavni posao, takozvani Nebenjob ili Minijob, dio svakodnevice već više od dva desetljeća. Ondje je model kratkih i dodatnih poslova postao normalan način da ljudi nadopune kućni budžet, a poslodavci dobiju fleksibilnu pomoć.

U Njemačkoj je rad uz glavni posao, takozvani Nebenjob, standard još od 2003. godine. Danas takvi poslovi ljudima omogućuju zaradu do 603 eura mjesečno, odnosno do 7.236 eura godišnje, bez plaćanja klasičnih poreza i doprinosa na tu zaradu. Milijuni Nijemaca tako svaki mjesec nadopunjuju kućni budžet, a poslodavci dobivaju fleksibilnu pomoć kad im je najpotrebnija, izjavio je Marko Adamčević , suosnivač minijob.hr.

Nijemci su shvatili nešto jednostavno. Većina ljudi ne traži drugi stalni posao, nego nekoliko sati tjedno koje mogu uklopiti u svoj život. Student uz predavanja, roditelj vikendom, umirovljenik koji želi ostati aktivan. Kada je takav rad jednostavan i jasan, koristi od njega imaju svi: radnik, poslodavac i država, dodao je Adamčević.

Njemačko iskustvo pokazuje da kratki poslovi nisu zamjena za stalno zaposlenje, nego njegova nadopuna. Oni popunjavaju vršne trenutke u trgovini, ugostiteljstvu i uslugama, kada poslodavcu treba netko na nekoliko sati, a ne na puno radno vrijeme. Hrvatsko tržište, s rekordno niskom nezaposlenošću i rastućim troškovima života, danas je u sličnoj situaciji.

„Ako to može Njemačka, zašto ne bismo mogli i mi?“

Kao što je Marko rekao: ako to može Njemačka, zašto ne bismo mogli i mi? Inflacija raste i ekonomski standard se mijenja, a mi smatramo da se ne možemo oslanjati samo na Vladine antiinflacijske mjere. Želimo pomoći i dati svoj doprinos. Ljudima želimo olakšati da dođu do dodatne zarade, a poslodavcima da dođu do pomoći kad im zatreba. Vjerujemo da time pridonosimo i očuvanju socijalne kohezije, izjavio je Filip Elez , suosnivač minijob.hr.

Socijalna kohezija u ovom kontekstu znači nešto vrlo konkretno. Znači da rast cijena ne pogađa samo one koji si to mogu priuštiti. Znači da student može platiti stanarinu, a umirovljenik ostati aktivan i financijski sigurniji. Znači da mali obrt ili obiteljski iznajmljivač može naći pomoć bez skupog posredovanja.

Ne tvrdimo da će jedna platforma riješiti inflaciju. Ali svaki sat dodatnog rada koji je jednostavno pronaći znači nešto više u kućnom budžetu. Kad se takvih sati skupi dovoljno, to se osjeti i u zajednici, dodao je Adamčević.

Antiinflacijske mjere Vlade važan su dio odgovora na rast cijena. Suosnivači minijob.hr smatraju da i privatni sektor može dati svoj doprinos, i to tako da ljudima olakša pristup prilikama koje već postoje.

Jasna pravila i povjerenje

Tržište kratkih poslova u Hrvatskoj već postoji, ali je velikim dijelom neformalno. Oglasi kruže Facebook grupama i besplatnim oglasnicima, bez provjere i bez jasnih pravila. Upravo zato je povjerenje ključno.

Hrvatska je rad preko digitalnih platformi zakonom uredila i prije nego što je EU donio svoju direktivu. Izmjene Zakona o radu, na snazi od 1. siječnja 2024., uvele su registar platformi i agregatora te pretpostavku radnog odnosa za platforme koje upravljaju radom. Hrvatska do 2. prosinca 2026. u svoje zakonodavstvo prenosi i EU Direktivu o platformskom radu.

Prema dostupnim podacima, u 2024. i 2025. više od 21.000 ljudi u Hrvatskoj radilo je preko registriranih digitalnih platformi. Gotovo svi su radili u prijevozu i dostavi. Specijalizirano digitalno mjesto za kratke, lokalne poslove u ostalim djelatnostima zasad nije postojalo.

minijob.hr je od početka zamišljen kao mjesto susreta, a ne kao poslodavac ili agencija. Platforma ne određuje cijenu rada, ne raspoređuje radnike i ne sudjeluje u isplati. Sve uvjete posla dogovaraju poslodavac i radnik izravno, u skladu s propisima koji vrijede za oblik angažmana koji odaberu.

Transparentnost je pritom ključna za obje strane. Istraživanja tržišta pokazuju da radnici lakše prihvaćaju kratke poslove kada unaprijed znaju što rade, gdje, koliko dugo i za koju naknadu. Poslodavci se pak vraćaju kanalu koji im donosi jasnoću i pouzdanost. minijob.hr želi da oglasi budu jasni od prvog trenutka.

Što slijedi

minijob.hr kreće s fokusom na Zagreb, gdje je koncentrirana većina oglasa za posao tijekom cijele godine. Nakon toga slijede Split, Rijeka i Istra, gdje je sezonska potražnja u turizmu i ugostiteljstvu najveća.

Platforma će postupno širiti kategorije poslova prema stvarnoj potražnji. Kategorije će pratiti godišnji ritam tržišta. Zimi su to inventure, uredski poslovi i instrukcije, u proljeće vrtni radovi i priprema apartmana, ljeti turizam, ugostiteljstvo i eventi, a u jesen selidbe i berba. Pred blagdane fokus se seli na trgovinu, blagajne i dostavu. Na taj način poslodavci u svakom dijelu godine mogu naći ljude za poslove koji im tada najviše trebaju.

Dugoročni cilj je jednostavan. Svatko u Hrvatskoj tko želi raditi nekoliko sati tjedno treba imati jedno mjesto na kojem će pronaći takvu priliku. I svaki poslodavac kojem pomoć treba danas ili sutra treba imati jedno mjesto na kojem će je potražiti. Kada se te dvije strane redovito susreću, tržište kratkih poslova postaje vidljivije, transparentnije i pravednije za sve.

Naš je posao da to mjesto susreta bude što jednostavnije. Ostalo ovisi o ljudima koji ga koriste, a vjerujemo da u Hrvatskoj ima jako puno onih koji su spremni raditi i još više onih kojima treba pomoć, zaključio je Marko Adamčević .

Suosnivači pozivaju poslodavce da objave svoje prve oglase, a sve koji traže dodatnu zaradu da se registriraju i pregledaju ponudu. Korištenje platforme je besplatno. PS/SM