Dvije trećine stručnjaka za održivost vjeruje priznatim standardima za ugljik, no 46 % tvrdi da je potrebna veća jasnoća politika za postizanje skalabilnosti

Novo izvješće SE Advisory Services pokazuje da više od polovice tvrtki planira proširiti angažman do 2030., što označava novu fazu zrelosti globalnih tržišta ugljika usred neizvjesnosti oko ESG-a.

• Četiri od deset ispitanika navode da se njihove organizacije aktivno uključuju u visokokvalitetne ugljične kredite putem kupnje, ulaganja ili razvoja projekata kako bi upravljale klimatskim rizikom, ojačale otpornost opskrbnih lanaca i izgradile dugoročnu stratešku vrijednost.

• 46 % ispitanika kao glavnu prepreku širenju navodi nejasne politike i nedostatak smjernica okvira, a slijedi neizvjesnost državnih politika (40 %).

• 55 % planira proširiti angažman u području ugljičnih kredita do 2030., dok samo 12 % nema nikakvu strategiju.

Dok se propisi o ESG-u suočavaju s novim političkim i gospodarskim izazovima, novo globalno istraživanje SE Advisory Services, nove globalne konzultantske podružnice Schneider Electrica, ukazuje na tihu, ali odlučnu promjenu u stavovima tvrtki prema tržištu ugljičnih kredita. Poslovni lideri i stručnjaci za održivost sve više vjeruju ugljičnim kreditima kao vjerodostojnim klimatskim alatima. Ugljični krediti su financijski instrumenti koji predstavljaju potvrde da je određena količina stakleničkih plinova smanjena ili uklonjena. Tvrtke ih kupuju kako bi nadoknadile svoje emisije, podržale projekte čišće energije, pošumljavanja ili tehnologije za uklanjanje CO2. 

Prema izvješću Carbon Credit Outlook 2025 dvije trećine tvrtki već koristi standarde koje priznaje ICROA (International Carbon reduction and Offset Alliance) profesionalna organizacija koja definira najbolje prakse za tržište dobrovoljnih ugljičnih kredita. Dodatno, a 55 % tvrtki primjenjuje Temeljna načela za ugljične kredite (CCPs) Vijeća za integritet dobrovoljnog tržišta ugljika (ICVCM) za procjenu kvalitete projekata. To pokazuje  da su standardi, sustavi verifikacije i infrastruktura za visokointegritetne ugljične kredite sada čvrsto uspostavljeni.

Ono što je nekada bilo tržište obilježeno skepticizmom, danas postaje prostor strateškog planiranja i odgovornog ulaganja. Korporacije sada imaju povjerenje, volju i resurse za uključivanje i to aktivno čine. Unatoč regulatornoj neizvjesnosti, 40 % ispitanika već je aktivno uključeno u kupnju, ulaganje ili razvoj projekata ugljičnih kredita koje koriste za  upravljanje klimatskim rizikom, jačanje otpornosti opskrbnih lanaca i stvaranje dugoročne vrijednosti.

Gledajući unaprijed, 55 % planira povećati sudjelovanje na dobrovoljnom tržištu ugljika do 2030. godine, dok samo 12 % ne uključuje ugljične kredite u svoju strategiju. Ovaj rastući angažman odražava promjenu percepcije: ugljični krediti postaju strateška ulaganja, alat kojim tvrtke ispunjavaju klimatske obveze i očekivanja dionika.

Kako globalna dekarbonizacija zahtijeva ulaganja bez presedana, npr. samo zemljama u razvoju potrebno je 1 bilijun dolara godišnje do 2030., ugljični krediti su dokazani mehanizam koji organizacijama omogućuje podršku verificiranim klimatskim akcijama, te istovremeno stvaranje strateške vrijednosti, rekla je Mathilde Mignot, direktorica Odjela za rješenja temeljena na prirodi i tehnologiji u SE Advisory Services.

Nešto se temeljno mijenja u načinu na koji tvrtke pristupaju ugljičnim kreditima. Kada gotovo svaka peta tvrtka razvija vlastite projekte, jasno je da tržište dobiva zamah. Te kompanije shvaćaju da posjedovati svoju strategiju ugljika znači posjedovati i svoju klimatsku priču, dodala je.

Novi pristupi u oblikovanju portfelja ugljika

Tvrtke također preispituju sastav svojih portfelja ugljičnih kredita, nastojeći uravnotežiti kratkoročni klimatski učinak s dugoročnim inovacijama.

• Krediti temeljeni na prirodnim rješenjima (poput pošumljavanja, obnove šuma i obnavljanja ekosustava) ostaju glavni prioritet, a 50 % ispitanika ih navodi kao najvažnije za svoje portfelje. Ispitanici ističu da ti projekti donose neposredan klimatski učinak te potiču bioraznolikost i društvene koristi za zajednice.
• Krediti za izbjegavanje i smanjenje emisija (uključujući zaštitu šuma, obnovljivu energiju i projekte energetske učinkovitosti) zauzimaju drugo mjesto, s 34 % ispitanika koji im daju prednost u odnosu na tehnološki temeljene metode uklanjanja ugljika.
• U međuvremenu, 16 % ispitanika sada daje prednost kreditima iz tehnološki ili hibridno utemeljenih metoda uklanjanja ugljika, poput izravnog hvatanja zraka (DAC), bioenergije s hvatanjem i skladištenjem ugljika (BECCS) i biochar tehnologija, što upućuje na sve veće priznanje važnosti tehnoloških rješenja u cjelovitim klimatskim strategijama.

Potreba za jasnijim smjernicama i politikama

Ipak, gotovo 46 % stručnjaka ističe da je najveći izazov za veći angažman, nedostatak jasnih smjernica o integraciji ugljičnih kredita u postojeće klimatske okvire, a 40 % ističe neizvjesnost državnih politika. SE Advisory upozorava da ti nedostaci mogu usporiti ulaganja, unatoč snažnoj želji poduzeća za djelovanjem.

Lideri sve više vjeruju postojećoj infrastrukturi kvalitete, ali trebaju jasne smjernice o tome kako dobrovoljni ugljični krediti nadopunjuju sustave usklađenosti. Stvaranje transparentnih puteva između dobrovoljnih aktivnosti i regulatornih ili vladinih okvira sljedeći je važan korak u omogućavanju velikih, vjerodostojnih korporativnih akcija, rekao je William Theisen, komercijalni direktor za rješenja temeljena na prirodi i tehnologiji u SE Advisory Services.

Prema integriranom globalnom tržištu ugljika

Budući da 37 jurisdikcija sada integrira sustave za određivanje cijena ili dodjelu ugljičnih kredita u nacionalne politike, SE Advisory Services predviđa da će instrumenti određivanja cijene ugljika postati središnji element korporativnih i vladinih strategija dekarbonizacije.

Dodatno, 2025. godine formirane su vladine koalicije radi jačanja mehanizama dobrovoljnog tržišta ugljika i usklađivanja standarda kvalitete.

Kako bi se povjerenje pretvorilo u stvaran učinak, izvješće poziva vlade, autore standarda i investitore da se usklade oko jasnih, visokointegritetnih okvira, čime bi se omogućilo usmjeravanje privatnog kapitala u razmjerima potrebnima za postizanje globalnih ciljeva neto nula emisija.

LB/PS