Kupci u Hrvatskoj u posljednje dvije godine sve više traže zemljišta za izgradnju, a interes raste i za onima poljoprivredne namjene.

Tako je ukupna potražnja u 2021. godini za zemljištima obje vrste porasla je za čak 70 posto u odnosu na godinu prije. Zemljišta se najviše pretražuju tijekom ljeta i rane jeseni, osobito na obali, ali i početak ove godine bilježi veći interes za njima u odnosu na prve mjesece prethodne dvije godine.

Konkretnije, krajem ljeta i u jesen kupci su najviše tražili građevinska zemljišta u Zadarskoj županiji, ali i u Istri gdje je i najveća ponuda, dok je početak godine „rezerviran“ za kopno te se u prva tri mjeseca najviše pretražuju građevinska zemljišta u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.

Najmanje građevinskih zemljišta na prodaju nudi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Kad usporedimo ove nove trendove u potražnji sa ponudom, jasno je vidljivo da tržište „ne zadovoljava“ sve zahtjeve kupaca. Tako je ponuda građevinskih zemljišta puno veća od potražnje u Primorsko-goranskoj županiji te u Istarskoj, a istovremeno je u odnosu na potražnju nedostaje u Zagrebu, Zagrebačkoj županiji te na obali u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Da velik dio kupaca građevinska zemljišta potražuje prvenstveno za izgradnju kuće, odnosno rješavanje stambenog pitanja, a ne za vikendice ili kuće za odmor, govori činjenica da se potražnja najviše grupira upravo oko Zagreba i Splita, ali i Zadra, kao većih gradskih središta.

Dok je ukupna ponuda građevinskih zemljišta na prodaju najveća oko Zagreba, gdje i dalje raste kao i u samoj Zagrebačkoj županiji, u ostalim županijama ona stagnira, a u Lici čak i pada.

Kad je riječ o traženim cijenama, one su, baš kao i interes kupaca, u posljednje dvije godine zabilježile rast. Općenito, cijene građevinskih zemljišta na razini Hrvatske u posljednje su dvije godine rasle za 6 posto, a promjena je vidljiva i u samim „kvadratima“, odnosno u svim se županijama sada nude sve veća građevinska zemljišta na prodaju.

Tako se najviše za kvadrat građevinskog zemljišta traži u Dubrovačko-neretvanskoj (200 €/m2), Splitsko-dalmatinskoj županiji (184 €/m2) i u Gradu Zagrebu (164 €/m2).

S druge strane, najpovoljniji kvadrati za gradnju nalaze se u Požeško-slavonskoj (18 €/m2), Sisačko-moslavačkoj (21 €/m2) i Krapinsko-zagorskoj županiji (22€/m2).

Poljoprivredna zemljišta na obali najtraženija su u Istri i to u ljetnim mjesecima, a posljednje dvije godine bilježe velik broj pretraživanja i u prvom tromjesečju. Razlog tomu mogu biti i najavljene izmjene u zakonu, a po kojima će od 2023. i strani državljani moći kupovati zemljišta u Hrvatskoj pa kupci pretpostavljaju da bi to moglo utjecati na rast cijena.

Poljoprivredna zemljišta u unutrašnjosti, za kojima je potražnja sve veća i veća, najtraženija su u Zagrebačkoj županiji. S druge strane, najveća ponuda je u Istarskoj županiji, a slijede ju Primorsko-goranska i Zadarska županija.

Iako je općenito interes za poljoprivrednim zemljištima u unutrašnjosti manji u odnosu na zemljišta na obali, zbog uzastopnog rasta potražnje upravo ovakve ponude na tržištu nedostaje. Ona zemljišta u unutrašnjosti koja su dostupna za prodaju u prosjeku su većih površina u odnosu na ona na obali.

Cijene poljoprivrednih zemljišta po kvadratu prosječno su najniže u Požeško-slavonskoj (1,45 €/m2), Sisačko-moslavačkoj (2,14 €/m2) i Virovitičko-podravskoj županiji (2,36 €/m2), a najviše u Splitsko-dalmatinskoj (38,57 €/m2), Gradu Zagrebu ( 35,13 €/m2) i Zadarskoj županiji (34,06 €/m2).

Kako „dišu“ kupci, što se najbolje prodaje i kako objasniti ove nove trendove upitali smo i našeg klijenta Samira Hodžića iz agencije Global Property d.o.o. 

U pravilu najviše zaključenih ugovora o kupoprodaji se odnosi na poljoprivredna zemljišta, stanove, kuće a tek onda građevinska zemljišta. Teško je utvrditi koliko se od prodanog broja kuća ustvari odnosilo na prodaju građevinskog zemljišta koje je kupljeno kao investicija. Novi trend je i da je interes za parcelirana poljoprivredna zemljišta na pristupačnim lokacijama veoma visok – objasnio je Hodžić.

www.njuskalo.hr