Odluka slovenske vlade da uvede porez na financijske transakcije i poveća nižu stopu PDV-a na neke proizvode i usluge dodatno će smanjiti standard srednjeg sloja, ističu na naslovnim stranicama slovenski dnevnici.

Novi porez od 6,5 posto na marže banaka prilikom svih financijskih transakcija banke će prebaciti na klijente, što među ostalim znači veće provizije za dizanje gotovine s računa, skuplje kredite, ali i opasnost da se fondovi i tvrtke koje se bave samo financijskim transakcijama presele u druge države, navodi ljubljanski dnevni list Dnevnik. List upozorava da je promet brokerskih tvrtki u zadnjim godinama krize ionako pao za 90 posto, dok je promet specijaliziranih tvrtki za upravljanje dioničarskim fondovima prepolovljen. Banke su zabrinute da će zbog novog poreza postati još manje konkurentne budući da je vlada produžila i važenje interventnog zakona temeljem kojega banke plaćaju porez na svoju bilancu.

Dopunom zakona o PDV-u slovenska vlada u idućoj godini namjerava dobiti u državni proračun dodatnih 70 milijuna eura prihoda, što stručnjaci smatraju nerealnom procjenom. No, povećanje niže stope PDV-a će pogoditi mala poduzeća, ali i građane zbog rasta komunalnih troškova, navodi ljubljansko Delo.

S liste proizvoda i usluga na koje se po zakonu o PDV-u plaća niža, 8,5 postotna stopa, vlada je izuzela: hranu za kućne ljubimce, čišćenje privatnih stanova i zgrada, frizerske i cvjećarske usluge, usluge sportsko-rekreativnih prostora, dnevne novine i ostalu tiskanu publicistiku. Na te proizvode i usluge sada će se plaćati PDV od 20 posto.

Čudim se ocjeni vlade da će od toga uprihoditi dodatnih 70 milijuna eura, rekao je za "Delo" predsjednik komore poreznih konzultanata Darko Končan, dodavši da smatra kako bi bilo bolje i stručnije da se vlada radi povećanja proračunskih prihoda odlučila povisiti višu stopu PDV-a za jedan ili dva postotna poena. Viša stopa trenutno iznosi 20 posto. Vlada je već ranije najavila da će bi o povećanju sadašnje više stope PDV-a bila spremna razmišljati samo ako sada predložene mjere fiskalne stabilizacije ne daju rezultat, misleći pritom najviše na prijedloge o smanjenju plaća u javnom sektoru za pet posto te reformi mirovinskog sustava, od koje se prvi rezultati očekuju u idućoj godini. (Hina/HT)