Ugostitelji i turistički djelatnici na 38. Kongresu HOK-a: rast obrta obvezuje na bolje uvjete poslovanja

Hrvatska obrtnička komora okupila je u Poreču ugostitelje i turističke djelatnike na njihovu 38. Kongresu, nastavljajući dugogodišnju tradiciju stručnih rasprava i zajedničkog zastupanja interesa struke.

Ovogodišnje okupljanje posvećeno je očuvanju profitabilnosti, novim propisima i uvjetima za poslovanje tijekom cijele godine. Kongres se održava u hotelu Parentium Plava Laguna, uz domaćinstvo Obrtničke komore Istarske županije i pokroviteljstvo Ministarstva turizma i sporta.

U ugostiteljstvu i turizmu imamo 144 obrta više nego godinu prije. I u ovoj izazovnoj godini obrtnici pronalaze prostor za rast i razvoj, ulažu i preuzimaju odgovornost za svoj posao. To nas u Komori dodatno obvezuje da zastupamo njihove potrebe i od nadležnih institucija tražimo rješenja koja će im olakšati poslovanje. Za kvalitetnu uslugu, ulaganja i rad tijekom cijele godine ugostitelji moraju moći pokriti troškove, zadržati radnike i zaraditi od svojega rada.  Također, oni su posljednji u lancu formiranja cijena i ne ostvaruju nikakve ekstraprofite. Kako smo imali prilike čuti na kongresu, ugostitelji cijene ne  podižu  radi bogaćenja, već isključivo radi golog preživljavanja i očuvanja radnih mjesta, poručio je predsjednik HOKa- Dalibor Kratohvil i naglasio da HOK i dalje beskompromisno ustraje na zahtjevu za uvođenjem prava na punu starosnu mirovinu uz nastavak obavljanja obrtničke djelatnosti.

Hrvatska ne treba i nipošto ne smije biti jeftina destinacija na Mediteranu. Naši konkurenti, poput Italije ili Grčke, snažno ulažu u svoju turističku ponudu. Moramo biti destinacija u kojoj je cijena u potpunosti opravdana vrhunskom kvalitetom i autentičnim doživljajem, a upravo to naši obrtnici nude u svojim konobama i restoranima, istaknula je državna tajnica u Ministarstvu turizma i sporta Monika Udovičić. Najavila je i da će novi Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, koji bi trebao stupiti na snagu početkom 2027. godine, omogućiti učinkovitiju borbu protiv nelojalne konkurencije i neregistriranog poslovanja.

U Istarskoj županiji, domaćinu Kongresa, krajem kolovoza bila su registrirana 1.292 obrta u ugostiteljstvu i turizmu, odnosno 29 više nego godinu prije. Najviše takvih obrta imala je Splitsko-dalmatinska županija, njih 2.513, dok je najveći godišnji porast zabilježen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, s 45 obrta više.

Kratohvil se osvrnuo i na nedavno usvojene izmjene i dopune Zakona o obrtu, kojima se uređuje obiteljski obrt, olakšava nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika do završetka ostavinskog postupka te smanjuje komorski doprinos. Naglasio je da HOK i dalje beskompromisno ustraje na zahtjevu za ostvarivanje prava na punu starosnu mirovinu uz nastavak obavljanja obrtničke djelatnosti.
Potpredsjednik HOK-a i predsjednik Organizacijskog odbora Kongresa Joso Smolić naglasio je važnost okupljanja kolega iz svih dijelova Hrvatske i razmjene iskustava koja pridonose kvaliteti turističke ponude.

Gost Hrvatsku pamti i po tome kako smo ga dočekali, što je kod nas jeo i kakvu je uslugu dobio. Ugostitelji i turistički djelatnici velikim dijelom stvaraju taj dojam. Na Kongresu okupljamo kolege s obale i kontinenta, s različitim ponudama i iskustvima iz kojih možemo puno naučiti. Zato smo uz predavanja i rasprave dali prostor i njihovim poslovnim pričama, rekao je Smolić.

Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Hrvoje Margan predstavio je aktivnosti Ceha i otvorena pitanja struke, među kojima su rast troškova rada, nabave i energije te priprema novih propisa.

Zaključcima 38. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika traži se aktivno uključivanje struke u pripremu provedbenih propisa novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, uz uvažavanje različitih vrsta i veličina ugostiteljskih objekata. Naglašava se i potreba modernizacije minimalnih tehničkih uvjeta te pojednostavljenja administrativnih postupaka. Nove obveze trebaju biti razmjerne, uz prethodnu procjenu njihova utjecaja na poslovanje i dovoljno vremena za prilagodbu.

Poseban naglasak stavljen je na smanjenje poreznog i drugih financijskih opterećenja ugostitelja, uključujući mogućnost primjene povoljnije stope PDV-a na širi krug ugostiteljskih usluga, ukidanje poreza na potrošnju koji plaćaju samo ugostitelji te razmatranje mjera za smanjenje troškova zapošljavanja i poslovanja. Od lokalnih vlasti traži se preispitivanje komunalnih davanja, naknada za korištenje javnih površina i drugih opterećenja. Za objekte koji posluju tijekom cijele godine predlažu se niže naknade, uz dodatne olakšice u razdobljima slabije turističke potražnje.

Od turističkih zajednica traži se pravodobno planiranje i financijska podrška sadržajima izvan sezone te uključivanje lokalnih ugostitelja, turističkih vodiča i drugih obrtnika u razvoj i promociju destinacija, uz transparentne uvjete sudjelovanja. Predlažu se i namjenske potpore za zajedničke turističke proizvode i gastronomska događanja koja povezuju obrtnike i lokalne proizvođače. HOK će usvojene zaključke uputiti nadležnim institucijama i nastaviti zagovarati njihovu provedbu.

Program je obuhvatio i predstavljanje novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti državne tajnice Monike Udovičić, panele o profitabilnosti i uspješnim poslovnim iskustvima te dodjelu priznanja zaslužnim ugostiteljima i turističkim djelatnicima. Kongres se nastavlja 15. listopada predavanjima o istarskim maslinovim uljima u gastronomiji i društvenim mrežama.

Na Kongresu su dodijeljena i priznanja zaslužnim ugostiteljima za izniman doprinos razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljske i turističke struke: 

Draganu Akaloviću (Ugostiteljski obrt „Dragec“, Požega), Samiru Baćcu, posthumno (Ugostiteljski obrt „Rječina“ i restoran „Baćo“, Jelenje – Dražice), Nadu Baričeviću (Ugostiteljski obrt „Jadran“, Novalja), Danijeli Crnjak Andri (Obrt Gastrogar, ugostiteljski obrt, Garešnica), Vladimiru Dediću (Ugostiteljski obrt Bistro Biser, Maslenica), Alenu Horvatu (SLIM, obrt za ugostiteljstvo, trgovinu i usluge, Možđenec), Liviju Janku (Zajednički obrt za ugostiteljstvo i ribarstvo „Tropic“, Savudrija), Elizabeti Kalfić (Turopoljska klet, ugostiteljski obrt, Pešćenica, Lekenik), Ljerku Kesneru (Ugostiteljski obrt Stari most, Oštarije), Anđelki Kopić (Ugostiteljski obrt Caffe bar „Stella Artois“, Štitar), Ivanu Kozinu (J&L, obrt za ugostiteljstvo, Metković), Damiru Kralju (Obrt za ugostiteljstvo „Kralj“, Križevci), Ani Lisak (Catering Tim Lisak d.o.o., Zagreb), Davoru Mesariću (LAP, obrt za ugostiteljstvo, Čakovec), Antoniju Mihaljeviću (Ugostiteljski obrt UGO-KASTOR, Osijek), Ivanu Ostopanju (Palačinkarnica Creps, obrt za ugostiteljske usluge, Slavonski Brod), Bošku Paškalinu (Obrt za ugostiteljstvo Dalmare, Brodarica – Šibenik), Željku Striliću, posthumno (Gostionica „Sport“, obrt za ugostiteljstvo, proizvodnju, iznajmljivanje i usluge, Stara Jošava), Mari Topić (Ugostiteljski obrt Caffe-bar „TIM-S“, Kaštel Sućurac) te tvrtki Zagi grupa d.o.o., Oroslavje.

PS/SM