Stres je postao dio naše svakodnevice. Nagomilane obveze, stalni zahtjevi za poboljšanjima, rasporedi koji nam ne ostavljaju gotovo nimalo slobodnog vremena… Odjednom shvatimo kako smo neprestano napeti, lošeg raspoloženja, slabije koncentracije i smanjene efikasnosti.
Uslijed COVID-19 krize koja je gotovo preko noći promijenila naš dosadašnji način života i rada, zbog povećane neizvjesnosti i brige, navedene posljedice su još izraženije nego prije. Zbog toga, sada je važnije no ikada upoznati tehnike koje vam mogu pomoći u konstruktivnom nošenju s različitim poslovnim i životnim izazovima.
Što je zapravo stres?
Suprotno uvriježenom mišljenju, stanje stresa je pozitivno za naš organizam jer nam pomaže da se kvalitetno nosimo s neočekivanim i zahtjevnim situacijama oko nas.
U vrijeme kada je naš mozak evoluirao (prije 200.000 godina) okolina je bila iznimno opasna za našu fizičku sigurnost. Zbog toga je naš organizam razvio prirodnu reakciju na neku neočekivanu situaciju, posebice ako je ona životno opasna. Kada organizam prepozna neku situaciju kao takvu, u tijelu se počnu događati fiziološke promjene (lupanje srca, plitko disanje, izoštravanje osjetila,…) koje organizam potiču da se bori, bježi ili zamrzne tj. ostane na mjestu. Sve ove reakcije potiču čovjeka na nužnu akciju kako bi preživio.
Zašto doživljavamo negativne posljedice stresa?
Naš organizam i danas jednako reagira na situacije koje procijenimo kao opasne, samo što u suvremenom svijetu više brinemo o psihološkoj sigurnosti. Poruka od šefa, kritika na naš rad ili konflikt s kolegom, dovode do istih prirodnih reakcija – ili krećemo u borbu pa reagiramo verbalnim napadom, ili bježimo od situacije ili se prepustimo ne poduzimajući ništa.
S obzirom na to da je dokazano da stres u optimalnoj količini djeluje stimulirajuće i pomaže nam u rješavanju problema na kojeg smo naišli, postavlja se pitanje kako to da nas onda toliko crpi?
U današnjem užurbanom svijetu neprestano smo izloženi stresorima i vrlo rijetko si dozvoljavamo opuštanje. Zbog toga je naše tijelo u stalnom stanju pripravnosti, što može dovest do pada koncentracije, rastresenosti i težeg svakodnevnog funkcioniranja, a dugoročno i do ozbiljnih zdravstvenih problema. Problem sa stresom je da kada ga ima previše i kada je dugotrajan, može dovesti do sagorijevanja, dok nas u premaloj količini čini neproduktivnima.
4 koraka do uspješnog nošenja sa stresom
Suvremena psihološka znanost dokazala je da je stres jedino opasan za naše zdravlje, ako mi to tako mislimo. Prema tome, kada sljedeći put osjetite fiziološke znakove stresa (lupanje srca, ubrzano disanje,…) zahvalite svom tijelu što vas dovodi u stanje pripravnosti koje vam pomaže u rješavanju izazova koji je pred vama. I ne zaboravite aktivno i odgovorno voditi računa o periodima opuštanja koje vaš organizam treba. Stres se može pobijediti, isključivo ako ga prihvatimo kao saveznika. Snaga je u vama. PS/SŠ
Petra Đopar, mag. psych
konzultant u Ramiro d.o.o.