Hrvatska će u ovoj godini ostvariti skroman rast BDP-a u visini od jedan posto i to zahvaljujući dobrim rezultatima turističkoga sektora te oporavku potrošnje u drugoj polovini godine, procjena je analitičara Raiffeisen Bank Internationala (RBI) Raiffeisenbank Austria (RBA) iz danas objavljene publikacije pod nazivom "Strategija Hrvatska".

Hrvatsko gospodarstvo i dalje 'sniva zimski san', a njegovo buđenje ne očekuje se prije ljeta, kaže Peter Brezinschek, glavni ekonomist RBI i direktor Raiffeisen istraživanja.

Glavni ekonomist u Raiffeisen banci u Hrvatskoj Anton Starčević ističe kako tijekom prve polovine 2011. u Hrvatskoj još nije došlo do znatnijeg jačanja gospodarske aktivnosti. Nastavljen je pad industrijske proizvodnje, osobna potrošnja i dalje je slaba, izvoz pati od niske konkurentnosti, a već oslabljeno tržište rada dodatno pogađa negativan ciklus domaćeg gospodarstva.

Strukturne reforme

Brezinschek, pak, ističe da Hrvatska tijekom posljednje dvije godine recesije nije ostvarila nikakav napredak na području ozbiljnijih strukturnih promjena.

Analitičari se u strategiji osvrću i na hrvatske pregovore o pristupanju EU koji se, kako se navodi, približavaju završnoj fazi.

Ako Hrvatska do kraja lipnja uspije udovoljiti svim mjerilima, članstvo u EU bit će moguće 2013. godine budući da proces ratifikacije traje najmanje godinu i pol dana. Referndum o ulasku Hrvatske u EU još uvijek nije zakazan, ističe Starčević.

U visoko 'euroiziranom' gospodarstvu, u kojemu devizni depoziti zauzimaju 80 posto ukupnih depozita, ulazak u eurozonu što je prije moguće prirodan je prioritet politike, izjavio je Brezinschek koji smatra da bi, s političkog gledišta i na temelju sklonosti hrvatske javnosti, Hrvatska u eurozonu mogla ući relativno brzo.

Težak put

Pred Hrvatskom je i dalje težak put jer su njezinu gospodarstvu potrebne reforme koje bi pozitivno utjecale na javni dug, restrukturiranje brodogradnje i drugih javnih poduzeća. Nadalje, potrebno je prionuti na rješavanje problema fiskalne konsolidacije, stabilnog deviznog tečaja te umjerene razine inflacije", kaže Brezinschek.

U publikaciji se također navodi kako Hrvatska, za razliku od drugih država SIE-a, ne računa na smanjenje proračunskog manjka tijekom ove godine, kako je visina javnoga duga na kraju prošle godine dosegnula 42 posto BDP-a, što ne ugrožava hrvatsko ispunjenje kriterija iz Maastrichta, no da brine brzina porasta javnoga duga da bi se financirao proračunski deficit, koji je još uvijek visok. (Hina/jk)