Hrvati izgubili 20 milijuna eura u financijskim prijevarama: Mladi su zbog usamljenosti više podložni manipulaciji

Socijalna anksioznost i usamljenost glavni su okidači za financijske prijevare kod mladih jer su zbog manjka kontakata s drugim ljudima podložniji emocionalnoj manipulaciji u virtualnom svijetu. Kako bi se uspješno oduprli prijevari, važno je da razviju kritičko razmišljanje i provjere svaku informaciju koju prime od nepoznatih osoba.

Ovo je jedan od zaključaka okruglog stola održanog u sklopu 6. UNIZG IT MeetUpa pod nazivom „Digitalna sigurnost“ koji je organiziralo Sveučilište u Zagrebu u suradnji sa Zagrebačkom bankom. Događaj je bio posvećen i sve većoj rasprostranjenosti sofisticiranih financijskih prijevara kojima su mladi posebno izloženi u današnje moderno, digitalno doba.

Prof. dr. sc. Tomislav Bolanča, prorektor za poslovanje i digitalizaciju Sveučilišta u Zagrebu, uvodno je istaknuo kako je Sveučilište svoju digitalnu transformaciju započelo još sedamdesetih godina prošlog stoljeća i kontinuirano radi na razvoju i primjeni novih tehnologija. 

Sveučilište obuhvaća oko 70.000 studenata i 8.500 zaposlenih, od čega je 5.500 nastavnog osoblja, te upravlja značajnim sredstvima iz državnog proračuna i europskih fondova. U posljednjih mjesec dana primili smo oko 40 milijuna eura za ulaganje u digitalizaciju i suradnje s gospodarstvom, što donosi nove prilike za jačanje sigurnosti u kibernetičkom prostoru za studente, ali i sastavnice Sveučilišta, naveo je Bolanča. 

Sve izraženija digitalizacija otvorila je velik prostor za učestale prijevare, pri čemu napadi postaju sve sofisticiraniji, a prevaranti koriste najnaprednije tehnologije, uključujući AI alate, automatizaciju i tehnologiju deepfake. Hrvatska je policija tijekom 2025. otkrila i kazneno prijavila više od 2.100 kibernetičkih kaznenih djela, a materijalna šteta premašila je 20 milijuna eura, što je 22 posto više nego 2024. Uz to, lani je šteta od investicijskih prijevara iznosila oko 7,2 milijuna eura, iako je stvarna šteta uvelike veća od one iskazane u službenim statistikama.

Kako bi se mladi lakše suočili s izazovima novog doba, Jana Novina Cukrov, direktorica Plaćanja Zagrebačke banke, i Edina Fajković, vodeća specijalistica za kartično poslovanje Zagrebačke banke, predstavile su najčešće oblike financijskih prijevara, ali i načine zaštite. 

Mladi mnogo vremena provode online, a upravo tamo započinju mnoge digitalne prijevare. U takvom okruženju ključna obrana postaju informiranost i edukacija. Vrlo je bitno da svi građani, pa tako i najmlađi, budu višestruko oprezni kada provode transakcije i upravljaju svojim financijama u online okruženju, poručila je Novina Cukrov.

Mijo Đerek, predstojnik Sektora za posredničke sustave i informacijsku sigurnost, prezentirao je kako izgleda kibernetička sigurnost iz perspektive Sveučilišnog računskog centra. Kako je naveo, hakiranja računalnih sustava postala su izuzetno sofisticirana, no istaknuo je da su usluge Srca otporne, visoko dostupne i pouzdane. 

Financijske prijevare bile su i glavna tema okruglog stola koji je moderirao Gordan Kragić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu. U raspravi su sudjelovali Vjeran Herceg, policijski službenik za kibernetičku sigurnost iz Ministarstva unutarnjih poslova,  Valentina Cvitković, direktorica Zabe 24 iz Zagrebačke banke, Tanja Dejanović Šagadin, psihologinja i psihoterapeutkinja iz Psihološkog centra TESA, Mario Cicvarić, direktor Zaštite osoba i imovine te zaštite od prijevara Zagrebačke banke, kreator sadržaja Marko Vuletić te Ozren Benceković, direktor Pravnih poslova Zagrebačke banke. 

Vjeran Herceg je istaknuo da prijevaru treba odmah prijaviti policiji, kako bi mogli što prije reagirati i ući u trag počinitelju. 

Ne smijemo zaboraviti da su se prijevare događale i prije pojave interneta, dakle sve što nije istina u stvarnom svijetu, ne mora biti istina ni u virtualnom, podsjetio je Herceg, dok je Ozren Benceković istaknuo da treba biti otvoren u razgovoru s bankom i policijom kako bi se spriječila dodatna šteta, što financijska, tako i reputacijska.

Osim toga, važno je odmah kontaktirati i banku. Valentina Cvitković upozorila je da su prve minute nakon uočene prijevare ključne, kako bi banka na vrijeme blokirala kartice i digitalne kanale te tako spriječila njihovu zloupotrebu i gubitak novčanih sredstava. Podsjetila je i na mogućnost korištenja jednokratne virtualne kartice za jednostavnu i sigurnu online kupnju. Mario Cicvarić istaknuo je da Zaba kontinuirano ulaže u edukaciju građana o financijskim prijevarama, sigurnosti prilikom online plaćanja i korištenja kartica. 

Na taj način pomažemo im da lakše prepoznaju i spriječe potencijalne prijevare, zaključio je Cicvarić.

Svoje iskustvo iznio je Marko Vuletić koji je prije mjesec dana bio žrtva financijske prijevare. Primijetio je i da prevaranti sve češće koriste influencere u prijevarama: Prevaranti su s pomoću umjetne inteligencije imitirali lice i glas moje prijateljice u reklami za kasino. Bilo je još takvih slučajeva, gdje je i meni bilo teško prosuditi je li to stvarna osoba ili AI.

Psihologinja Dejanović Šagadin naglasila je kako je važno kritički provjeravati informacije prije bilo kakve financijske radnje. 

Mladi su danas podložniji socijalnoj anksioznosti, usamljenosti i emocionalnim manipulacijama, uključujući i lažne odnose koji mogu prerasti u različite oblike prijevara. Zato ih treba poticati da se u donošenju važnih odluka savjetuju s osobama koje nisu emocionalno uključene, kako bi dobili objektivniji i realniji pogled. 

Upravo s ciljem podizanja svijesti građana o sve sofisticiranijim oblicima financijskih prijevara Zagrebačka banka pokrenula je edukativnu kampanju „ZABAci oko na prijevare“. Platforma pruža informacije o najčešćim vrstama prijevara, objašnjava kako funkcioniraju te savjetuje na koje znakove upozorenja treba obratiti pozornost kako bi se pravodobno prepoznale potencijalne prijetnje i spriječila financijska šteta.