U srpnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile za 3,4 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, što ukazuje na nastavak slabljenja inflacije, nakon što je u svibnju dosegnula najvišu razinu u zadnje tri godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima DZS-a, u srpnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na svibanj za 1,0 posto, dok su u odnosu na srpanj prošle godine porasle za 3,4 posto.

To predstavlja nastavak blagog usporavanja inflacije na godišnjoj razini, s obzirom da je u svibnju ona iznosila 3,9 posto, što je bila njezina najviša razina od travnja 2009. godine, a u lipnju se blago spustila na 3,8 posto.

U srpnju su u odnosu na lipanj cijene dobara pale za 1,3 posto, dok su cijene usluga porasle za 0,3 posto.

Najviše pale cijene odjeće i obuće

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u srpnju su u odnosu na lipanj najviše pale cijene odjeće i obuće, u prosjeku za 10,6 posto (sezonska sniženja), cijene prometa, u prosjeku 2,3 posto (niže cijene goriva za osobna vozila), cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, za 0,5 posto (niže cijene ulja za loženje i plina u plinskim bocama i cisternama), te cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, koje su u prosjeku niže za 0,1 posto.

Pad indeksa potrošačkih cijena ublažile su cijene rekreacije i kulture, koje su u prosjeku više u odnosu na lipanj za 1,3 posto (paket aranžmani), cijene ugostiteljskih usluga, za 0,4 posto, te cijene ostalih dobara i usluga, cijene prehrane i bezalkoholnih pića i cijene zdravstva, koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,1 posto.

Istodobno su cijene alkoholnih pića i duhana, cijene komunikacija i cijene obrazovanja u srpnju 2012., u odnosu na lipanj 2012., u prosjeku ostale na razini cijena iz lipnja.

Utjecaj više cijene energenata

Na godišnjoj razini, rast potrošačkih cijena najviše je bio potaknut višim cijenama energije i goriva – za 18,6 posto, te stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva - za 12,8 posto. I cijene prehrane bilježe razmjerno visok godišnji rast od 4,3 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća (12,7 posto) i povrća (9,2 posto).

S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a te poskupljenje električne energije i plina bit će do kraja godine vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Stoga, iako je u prvih sedam mjeseci prosječan rast potrošačkih cijena iznosio 2,5 posto, za cijelu godinu očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije oko 3 posto, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria. (Hina/jk)