Javni dug Hrvatske krajem ožujka ove godine iznosio je 148,3 milijarde kuna, a njegov je udio u BDP-u 43 posto, najnoviji su podaci Ministarstva financija.

Javni dug Hrvatske, u koji ulaze inozemni i vanjski dug središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države, u ožujku je povećan u odnosu na veljaču za 9,3 milijarde kuna, na što je najviše utjecao rast duga središnje države.

Po podacima Ministarstva financija iz najnovijeg Mjesečnog statističkog prikaza, inozemna komponenta javnog duga u ožujku je u odnosu na veljaču povećana za 3,3 milijarde kuna uslijed povećanja inozemnog duga središnje države, dok je domaća komponenta povećana za 6 milijardi kuna zbog povećanja domaćeg duga središnje i lokalne države.

U odnosu na kraj prošle godine javni je dug povećan za 10,4 milijarde kuna

Takvo povečanje čini 7,6 posto, pa je i udio u procijenjenom BDP-u povećan sa 41,2 posto krajem prošle godine na 43 posto krajem ožujka ove godine. Najveći dio javnog duga odnosi se na središnju državu, čiji je dug krajem ožujka iznosio 139,8 milijardi kuna, što je u procijenjenom BDP-u udjel od 40,6 posto.

U odnosu na kraj prošle godine središnja je država svoj dug povećala za 10,5 milijardi kuna, ili za 8,1 posto. Krajem ožujka inozemi je dug središnje države iznosio 49,2 milijarde kuna, što je u odnosu na kraj prošle godine povećanje za 2,9 milijardi kuna, dok je domaću komponentu duga središnja država povećala za 7,6 milijardi kuna, na 90,6 milijardi kuna.

Po podacima Ministarstva financija, vanjski i unutarnji dug izvanproračunskih korisnika krajem ožujka ove godine iznosio je 6,4 milijarde kuna (što je udio u BDP-u od 1,9 posto), a lokalne države 2,1 milijardu kuna (ili 0,6 posto BDP-a). Pritom je lokalna država svoj dug u odnosu na kraj prošle godine povećala za 122 milijuna kuna, a izvanproračunski korisnici smanjili za 190,6 milijuna kuna.

Smanjena državna jamstva

Ukupna državna jamstva krajem ožujka iznosila su 44,3 milijarde kuna i u odnosu na kraj prošle godine smanjena su za 315,5 milijuna kuna.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prva tri mjeseca smanjila svoj ukupni dug za gotovo 1,9 milijardi kuna, na 12,3 milijarde kuna (u veljači je HBOR otplatio obveznicu izdanu 2004. u vrijednosti od 300 milijuna eura).

Tako je i udio državnih jamstava u procijenjenom BDP-u smanjen sa 13,3 posto krajem prošle godine na 12,9 posto krajem ožujka, a HBOR-a sa 4,3 na 3,6 posto. (Hina/dk)