U posljednje vrijeme Nexe je s razlogom bio glavna tema sudionika tržišta kapitala, jer objava kompanije da mora odgoditi isplatu glavnice, prepoloviti kamatu i uvesti početak za njezinu isplatu, od sedam godina, što znači da je neće platiti ni za drugi dio ove godine, zadaje opravdane brige ulagačima u obveznicu Nexe grupe, posebno za mirovinske fondove.

Postavlja se pitanje zašto mirovinski fondovi nisu uočili da tvrtka ima probleme i da je bilo rizično upisivati obveznicu izdanu prošle godine.

To više se pitanje postavlja zato što njihove vlasnice banke primjerice nisu Nexe financirale kroz obveznicu. Naime, Nexe grupa je 2006. godine izdala obveznicu od 750 milijuna kuna s kamatom od 5,5 posto i dospijećem 2011. godine.

Prošle godine, s obzirom na to da nisu imali novca, izdali su zamjensku obveznicu od 900 milijuna kuna i kamatom od 7,825 posto.

Tada je primjerice u tu obveznicu novac uložio Raiffeisen obvezni mirovinski fond i PBZ CO i to do mogućeg limita od 10 posto.

No, istodobno primjerice Privredna banka više se nije htjela izlagati tom izdanju. Početkom ovog tjedna Nexe grupa obavijestila je je putem burze poziv na Skupštinu kojom traži da se isplata glavnice prolongira 2013. godine na 2022. godinu.

Traže i godišnju isplatu kamate, ali s početkom od sedam godina i njezinim smanjenjem sa 7,28 posto na 3,5 posto. Nakon te objave prodajna cijena cijena obveznice spustila se na oko 56, posto, ali ne kupuje nitko.

Mirovinci koji imaju oko 25 posto udjela u Nexe mogu i odbiti taj prijedlog, ali ni to nije isplativo, jer onda mogu dobiti ili dionice Našicementa, koje su osiguranje u slučaju da se obveznica ne može isplatiti, ili mogu čekati da cijena obveznice potone.

No, potonuće se očekuje i ako prihvate prolongiranje, a dodatni će im problem biti i predložena neisplatna kamate, piše vecernji.hr. (sh)