Prema najnovijim rezultatima istraživanja o atraktivnosti tržišta za izravna strana ulaganja (FDI) koje je provela konzultantsko-revizorska kompanija EY, tijekom 2022. godine u Hrvatskoj je bilo rekordnih 26 stranih ulaganja, 53% više u odnosu na godinu ranije, što je Hrvatsku smjestilo na 28. mjesto u Europi.

Izravna strana ulaganja u Hrvatskoj su doprinijela stvaranju 2.585 novih radnih mjesta. Prema godišnjem izvješću EY European Attractiveness Survey, na razini Europe bilježi se tek 1% više izravnih stranih ulaganja u usporedbi s 2021. godinom, što je 7% niže od rekordne predpandemijske 2019. Tijekom 2022. godine u 44 europske zemlje provedeno je 5.962 greenfield investicija te investicijskih projekata ekspanzije, u usporedbi s 5.877 projekata u 2021.

U uvjetima rastuće inflacije, rastućih troškova opskrbe energijom i drugih troškova, slabijeg gospodarskog rasta i geopolitičkih događanja na istoku Europe rast stranih ulaganja u Hrvatskoj za 53% možemo smatrati iznimnim uspjehom. Ulagači su postali iznimno oprezni zbog promjenjivih uvjeta poslovanja poput rasta kamatnih stopa, visoke inflacije i relativno visokog javnog duga. Ipak, ulagači se sve više okreću zemljama u južnoj i istočnoj Europi, pa su prepoznali i Hrvatsku, u kojoj je tijekom 2022. ostvareno 26 investicijskih projekata financiranih izravnim stranim ulaganjima, što je dovelo do 2.585 novih radnih mjesta. U Hrvatskoj je najveći broj investicija bio usmjeren prema novim projektima, a u manjem dijelu radilo se o stranim ulaganjima namijenjenima ekspanziji postojećih, govori Tomislav Čutura, partner i voditelj Odjela strateških i transakcijskih usluga u EY-u Hrvatska.

Strani ulagači u Hrvatskoj su najviše ulagali u tri područja: sektor transporta, IT industriju te proizvodnju. Na razini Europe prednjači IT industrija, u koju je uloženo 20% svih ukupnih stranih ulaganja. Na drugom mjestu su poslovne usluge, a na trećem proizvodnja.

Više od polovice, čak 60% izravnih stranih ulaganja u europskim zemljama u 2022. godini poteklo je od europskih tvrtki, dok su neeuropske kompanije pokazale veću dozu opreza po pitanju europskog tržišta.

Broj unutareuropskih i američkih ulaganja 2020. godine bio je jednak, a otada se udio unutareuropskih ulaganja povećao i taj će se trend zadržati dok god Europa ponovno ne ojača svoju privlačnost za globalne ulagače. Ipak, što se tiče Hrvatske, najviše ulaganja imali smo iz Njemačke i iz SAD-a, a zatim iz Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Ukrajine, govori Tomislav Čutura.

Najveći dio izravnih stranih ulaganja u Europi tijekom prošle godine ostvarile su Francuska (1.259 projekata), Ujedinjeno Kraljevstvo (929) i Njemačka (832). Kako pojašnjavaju u EY-u, Francuska je u posljednjih nekoliko godina provela niz reformi koje pogoduju poduzetništvu, čime je privukla velik broj stranih ulagača.

Hrvatska može učiti od Francuske. Ključna hrvatska, pa i europska ambicija trebala bi biti stvaranje povoljnih uvjeta poslovanja, daljnje ulaganje u razvoj digitalnog i održivog društva. Kumulativni potencijal nagomilane potražnje i broj planiranih projekata povezanih s izravnim stranim ulaganjima u 2023. ukazuje da oporavak nakon pandemije nije izgubljen i očekujemo dugoročni rast stranih ulaganja u Hrvatsku. Hrvatska tek prolazi kroz digitalnu transformaciju, a kako pokazuju kretanja tržišta na europskoj razini, IT industrija i ulaganja u obnovljive izvore energije su najzanimljiviji stranim ulagačima. Upravo zato, Hrvatsku čeka nastavak pozitivnog trenda stranih ulaganja, na nama je da stvorimo još povoljnije uvjete za njih unutar zemlje, zaključuje Tomislav Čutura.

PS/SM