Prema sastavnicama potrošnje očekivano je najsnažniji pad zabilježen kod bruto investicija u fiksni kapital. Pad investicija od 2,8% godišnje predstavlja nastavak negativnog trenda već trinaesto uzastopno tromjesečje. S obzirom da su rashodi države u prvom tromjesečju smanjeni, negativan doprinos je očekivano ostvarila i državna potrošnja koja je pala za 1,5% godišnje.

Iako smo očekivali da bi doprinos osobne potrošnje kućanstava mogao biti blago pozitivan, on je blago negativan uz godišnju stopu pada od 0,3%.

Neto izvoz ublažio rezultate 

Negativni trendovi ublaženi su jedino rezultatima neto izvoza s obzirom da je izvoz roba i usluga zabilježio nešto višu stopu rasta od uvoza roba i usluga (2,4% vs. 1,1%). Tako su nepovoljna kretanja u robnoj razmjeni (blagi nominalni pad robnog izvoza uz istovremeni blagi nominalni rast robnog uvoza) nadoknađena povoljnim kretanjima na računu usluga. U ovoj godini očekujemo realni pad BDP/a od 1% godišnje, s izraženijim negativnim kretanjima u prvoj polovini godine. Ipak, postoje rizici nešto snažnijeg pada, koji ne ovise samo o domaćoj potražnji, već i vanjskim čimbenicima.

Prvi podaci za drugo tromjesečje upućuju na snažniji pad nego u prvom tromjesečju, a nakon (prema našim očekivanjima) pozitivnog trećeg tromjesečja (zbog utjecaja dobre turističke sezone), zadnje tromjesečje će biti posebno izazovno, smatraju analitičari RBA. (jk)