Kako umjetna inteligencija mijenja prehrambeni sustav svijeta

Umjetna inteligencija ulazi u novu fazu transformacije globalnog poljoprivredno-prehrambenog sustava, mijenjajući način na koji se hrana istražuje, proizvodi, distribuira i prodaje. Tehnologije umjetne inteligencije više nisu samo alat za povećanje učinkovitosti, već postaju temelj novog modela poslovanja u kojem se odluke donose na temelju golemih količina podataka, a dio procesa automatizira bez izravne ljudske intervencije.

To pokazuje novo izvješće Boston Consulting Groupa (BCG) pod nazivom Agricultural Intelligence: How AI Is Reshaping the Global Food System. Izvješće analizira kako agentska umjetna inteligencija (AI koji samostalno donosi odluke i djeluje) mijenja cijeli lanac vrijednosti u poljoprivredi, od istraživanja i razvoja novih kultura, preko proizvođača i dobavljača inputa, do trgovaca, prehrambene industrije i maloprodaje.

Poljoprivreda ulazi u novu tehnološku eru u kojoj će konkurentska prednost sve manje proizlaziti iz tradicionalnog pristupa informacijama i stručnom znanju, a sve više iz sposobnosti kompanija da prikupe, interpretiraju i primijene podatke u stvarnom vremenu. Organizacije koje najbrže prepoznaju kako umjetna inteligencija mijenja njihove poslovne modele imat će priliku oblikovati budućnost prehrambenog sustava.

Novi izazovi za globalni prehrambeni sustav

Globalni prehrambeni sustav suočava se s tri velika pritiska: klimatskom nestabilnošću, geopolitičkim poremećajima i promjenama regulatornog okruženja.

Klimatske promjene čine ključne poljoprivredne uvjete, poput količine oborina, temperatura i sezonskih obrazaca, sve manje predvidivima, povećavajući potrebu za preciznijim praćenjem i donošenjem odluka temeljenih na podacima.

Istodobno, geopolitičke promjene i poremećaji u opskrbnim lancima postali su trajna karakteristika tržišta poljoprivrednih proizvoda. Promjene trgovinskih odnosa, rat u Ukrajini i nestabilnost opskrbe ključnim sirovinama poput gnojiva pokazuju važnost brze analize tržišnih signala i sposobnosti prilagodbe.

Treći izazov predstavljaju regulatorni zahtjevi, osobito u Europskoj uniji, gdje pravila o krčenju šuma, izvještavanju o emisijama iz opskrbnih lanaca i održivosti zahtijevaju potpuno novu razinu sljedivosti i dostupnosti podataka. Kompanije će sve više morati moći dokazati gdje je određeni proizvod proizveden, pod kojim uvjetima i kojim metodama.

Poljoprivredna inteligencija mijenja način donošenja odluka

Boston Consulting Group definira „poljoprivrednu inteligenciju“ kao primjenu agentske umjetne inteligencije koja omogućuje sustavima da samostalno analiziraju podatke, donose preporuke i provode određene aktivnosti uz minimalnu ljudsku intervenciju.

Za razliku od dosadašnjih rješenja precizne poljoprivrede, koja su se uglavnom fokusirala na prikupljanje podataka, novi AI sustavi povezuju četiri ključne funkcije: stvaranje, opažanje, odlučivanje i djelovanje.

U fazi stvaranja, generativni AI modeli koriste znanstvene podatke i genomske informacije za razvoj novih svojstava biljaka, molekula i bioloških rješenja. U fazi opažanja, podaci s traktora, dronova, satelita i senzora pretvaraju fizičko stanje polja u informacije koje se mogu analizirati u stvarnom vremenu.

Umjetna inteligencija zatim omogućuje donošenje preciznih odluka, od preporuke optimalnog trenutka za primjenu gnojiva ili zaštitnih sredstava do predviđanja prinosa, dok automatizirani sustavi omogućuju provedbu tih odluka izravno na terenu.

Nova ekonomika poljoprivrednog lanca vrijednosti

Umjetna inteligencija mijenja poslovne modele svih sudionika u prehrambenom sustavu.

Za poljoprivredne proizvođače AI predstavlja mogućnost boljeg upravljanja klimatskim rizicima, optimizacije korištenja resursa i pristupa stručnom znanju koje je prije bilo dostupno samo najvećim proizvođačima.

Kompanije koje proizvode sjeme, gnojiva i sredstva za zaštitu bilja suočavaju se s promjenom tradicionalne konkurentske prednosti koja se temeljila na specijaliziranom znanju i dugogodišnjoj ekspertizi. Umjetna inteligencija ubrzava razvoj novih proizvoda i omogućuje novim konkurentima ulazak u područja koja su prije zahtijevala velike istraživačke kapacitete.

Razdoblje promjene je tu i za proizvođače poljoprivredne opreme jer se konkurentska prednost postupno premješta s fizičke opreme prema softveru i sposobnosti obrade podataka koje strojevi generiraju.

Trgovci poljoprivrednim proizvodima i prehrambene kompanije suočavaju se s nestankom tradicionalnih informacijskih prednosti. Umjetna inteligencija omogućuje veću transparentnost tržišta, preciznije prognoze potražnje i bolju kontrolu opskrbnih lanaca te tako mijenja način na koji kompanije stvaraju vrijednost.

Europa i Istočna Europa pred novom fazom transformacije poljoprivrede

Europski poljoprivredno-prehrambeni sustav nalazi se pred važnom transformacijom u kojoj će dostupnost podataka, digitalna infrastruktura i sposobnost primjene umjetne inteligencije postati ključni elementi konkurentnosti.

Posebno važnu ulogu može imati Istočna Europa, koja raspolaže velikim poljoprivrednim površinama, snažnom prehrambenom industrijom i značajnim potencijalom za povećanje produktivnosti kroz digitalizaciju. Zemlje regije mogu iskoristiti AI za preciznije upravljanje proizvodnjom, učinkovitije korištenje resursa i bolje povezivanje proizvođača s tržištima.

Istodobno, regija se suočava s izazovom ubrzanja digitalne transformacije. Buduća konkurentnost neće ovisiti samo o dostupnosti zemljišta i proizvodnim kapacitetima, već i o sposobnosti poljoprivrednih proizvođača i kompanija da koriste napredne analitičke alate, automatizaciju i podatkovne sustave.

U kontekstu europskih zahtjeva za većom održivošću, sljedivošću proizvoda i smanjenjem utjecaja na okoliš, AI može postati ključni alat za usklađivanje konkurentnosti i regulatornih zahtjeva.

Kompanije moraju redefinirati svoju AI strategiju

Boston Consulting Group ističe da lideri u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru moraju odgovoriti na tri ključna pitanja: na čemu se temelji njihova trenutačna konkurentska prednost, kako će umjetna inteligencija promijeniti tu prednost i koje nove izvore vrijednosti trebaju izgraditi.

Podaci postaju jedan od najvažnijih strateških resursa budućnosti. Kompanije koje uspiju izgraditi kvalitetnu podatkovnu infrastrukturu i povjerenje proizvođača bit će najbolje pozicionirane za razvoj novih AI rješenja.

Poljoprivredna inteligencija nije samo dodatna tehnologija, već promjena načina na koji cijeli prehrambeni sustav funkcionira. Kompanije koje danas ulažu u podatke, AI sposobnosti i nove poslovne modele stvaraju prednost koja će se s vremenom dodatno povećavati. PS/IČ