UGP i SMOi najavljuju prijedlog Ustavnom sudu: Nove obveze za poduzetnike uvode se bez odgovarajuće procjene stvarnih troškova

Udruga Glas poduzetnika (UGP) i Udruga Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi) najavljuju pravne korake zbog novih propisa o baznim cijenama i obveznoj objavi cjenika.


Udruge pripremaju prijedlog Ustavnom sudu Republike Hrvatske za pokretanje postupka ocjene ustavnosti spornih zakonskih odredaba, jer smatraju da se ne radi samo o dodatnom administrativnom opterećenju, nego se otvaraju i ozbiljna pitanja pravne sigurnosti, razmjernosti, jednakosti poduzetnika na tržištu te poštovanja zakonom propisanih postupaka donošenja propisa.

Propisi se donose, a stvarni troškovi nisu odgovarajuće procijenjeni

Nakon prosvjeda „Dosta je nameta!” i predaje deset konkretnih zahtjeva Vladi Republike Hrvatske, UGP i SMOi ponovno upozoravaju da se poduzetnicima nameću nove obveze čiji stvarni troškovi nisu odgovarajuće procijenjeni.

Ministarstvo gospodarstva govori o minimalnim troškovima, dok se od obrtnika i poduzetnika očekuju prilagodbe cjenika, poslovnih programa, mrežnih stranica i evidencija.

Država poduzetnicima propisuje trajnu obvezu, ali javnosti nije pokazala kvantificiranu procjenu koliko će njezina provedba koštati mikro, male i srednje poduzetnike.

Istodobno su za kršenje propisanih obveza predviđene visoke novčane kazne, koje za pravne osobe u određenim slučajevima mogu dosegnuti 50.000 eura.

Ako je trošak doista minimalan – država bi trebala pokazati računicu.

Jesu li svi poduzetnici doista u jednakom položaju?

Posebno pitanje otvara različit položaj obrtnika i poduzetnika koji svoje proizvode i usluge prodaju izravno u odnosu na trgovce koji posluju putem određenih posredničkih platformi i drugih posredničkih kanala, za koje nacrti pravilnika predviđaju određena izuzeća.

UGP i SMOi zato traže odgovor:

Koji je objektivan, opravdan i razmjeran razlog za različito administrativno opterećenje tržišnih sudionika koji konkuriraju za istog potrošača?

Zamislite utrku na 100 metara.

Jednom poduzetniku država za noge veže betonske blokove dodatnih administrativnih obveza, dok dijelu konkurencije omogućuje da isti dio utrke prođe bez tog tereta. A onda očekuje da svi jednako brzo stignu na cilj i to naziva ravnopravnim tržišnim natjecanjem.

Zaštita potrošača legitiman je cilj, ali način njegova ostvarivanja mora biti razmjeran, opravdan i jednak prema tržišnim sudionicima.

Pravila se mijenjaju, a poduzetnici se moraju prilagođavati

UGP i SMOi upozoravaju i na pravnu nesigurnost koja prati donošenje i izmjene ovih mjera.

Najprije su uvedene privremene mjere sidrenih cijena, rok njihove primjene potom je produljen, a od 17. studenoga predviđen je prijelaz na trajni režim baznih cijena temeljem Zakona o zaštiti potrošača i novih pravilnika. Ministarstvo je upravo takav prijelaz s privremenih odluka na trajni sustav javno najavilo. Vlada Republike Hrvatske

Poduzetnici se tako moraju pripremati za obveze čiji se sadržaj, opseg i način provedbe definiraju neposredno prije početka njihove primjene.

UGP i SMOi smatraju da država ima pravo i obvezu štititi potrošače, ali to ne znači da nove obveze može uvoditi bez odgovarajuće procjene njihovih troškova, razmjernosti i mogućih manje opterećujućih alternativa.

Zaštita potrošača ne smije postati opravdanje za dodatnu birokraciju bez dokazane koristi.

Slijede pravni koraci

UGP i SMOi pripremaju prijedlog kojim će od Ustavnog suda zatražiti pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti spornih zakonskih odredaba.

Podnošenje prijedloga ne znači automatsko pokretanje postupka – o tome odlučuje Ustavni sud. Svaka fizička i pravna osoba ima pravo predložiti pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom odnosno drugih propisa s Ustavom i zakonom. Ustavni Sud

Nakon donošenja pravilnika udruge će, u suradnji s pravnim stručnjacima, razmotriti i daljnje mogućnosti osporavanja njihove ustavnosti i zakonitosti.

Istodobno će UGP i SMOi nastaviti od Vlade i Ministarstva gospodarstva tražiti izmjene Zakona o zaštiti potrošača, izuzeće obrtnika te mikro, malih i srednjih poduzetnika od spornih obveza te objavu stvarne procjene njihovih troškova i koristi.

Prosvjedom smo upozorili.

Zahtjevima smo ponudili rješenja.

Sada pripremamo i pravne korake.

Poduzetnička sloboda nije privilegij koji država dijeli po vlastitoj volji. Ona je ustavno zajamčeno pravo.

Dosta je administrativnog eksperimentiranja na račun onih koji rade, ulažu i zapošljavaju. Pustite ljude da rade! PS/SM