Šefica EPPO-a u velikom intervjuu: 'Najteže se boriti protiv korupcije u Hrvatskoj, tamo nas sustavno napadaju

Laura Kövesi progovorila je o najvećim izazovima s kojima se suočila u mandatu koji joj uskoro istječe

Laura Kövesi, prva osoba koja je obnašala dužnost glavne europske tužiteljice, u velikom intervjuu za Euractiv kazala je da njezin najveći test nikad nije bio može li Europa stvoriti neovisnog tužitelja, već je li Europa spremna dopustiti nekome da obavi taj posao. Otkrila je da joj je najviše energije crpila borba protiv institucionalne tendencije Europske unije da omekša, odgodi i birokratizira borbu protiv prevara i korupcije.

Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) – neovisno tužiteljstvo osnovano 2021. s ciljem da se bori protiv ozbiljnih financijskih zločina protiv Europske unije – u njezinom mandatu otvorio je više od 3600 slučajeva, zamrznuo više od milijardu eura od kriminalnih organizacija, a ponekad je ciljao i neke od najviših dužnosnika bloka.

Ipak, u jednom trenutku tijekom mandata, Kövesi je kazala da joj je viši dužnosnik Europske komisije kazao da ublaži svoje javne poruke o razmjerima korupcije i slučajeva prevara koje je otkrivao njezin ured. Ona je, tvrdi, odbila to učiniti. 

Rekla sam mu: kako mi se usuđujete reći takvo što?! Mi smo neovisni. A ako postoji slučaj, onda je naša zadaća da ga istražimo, prisjetila se, sarkastično ističući da ne može zažmiriti na optužbe koje uključuju visoke dužnosnike Europske unije.

‘Nitko ne radi što bi trebao raditi’
Ovo odražava središnji problem s kojim se Kövesi suočila tijekom svog šestogodišnjeg mandata koji završava ove jeseni: najveća prepreka zaštiti novca EU nisu samo kriminalci koji ga pokušavaju ukrasti, već i politički i institucionalni sustavi u bloku koji i dalje otežavaju nadzor.

Slika koju Kövesi stvara o EPPO-u jest ona o europskom uredu za borbu protiv prevara koji je dokazao svoju vrijednost, a istovremeno je razotkrio limite sustava oko sebe. Europska unija, tvrdi šefica EPPO-a, izgradila je više razina kontrola namijenjenih sprečavanju nepravilnosti, a da pritom nije osigurala da one funkcioniraju u praksi.

Imate mnogo uprava, tijela, ureda koji bi trebali sprečavati prevare, provoditi revizije, izvještavati. A onda jednog dana shvatite da nitko ne radi ono što bi trebao raditi, kazala je. Nakon 20 godina prevencije, je li ovo dovoljno?, upitala je, pokazujući svoje lanjsko godišnje izvješće iz kojeg proizlazi da je EPPO otvorio slučajeve u kojima se sumnja na prevare ili druga kaznena djela iz financijske domene, a šteta se procjenjuje na 67 milijardi eura.

Ograničenja sustava nigdje nisu vidljiva kao u Grčkoj, gdje je tužiteljstvo dobilo rijetko viđenu podršku javnosti zbog korupcijskih afera na kojima je radilo, ali se suočilo s blokadama upisanima u ustav, odnosno pravilima koja štite političare od nadzora i blokiraju istrage. Jedan od najbjelodanijih primjera je željeznička nesreća u Tempiju u sjevernoj Grčkoj, u kojoj je 2023. godine poginulo 57 ljudi, a kao jedan od uzroka spominje se navodna zlouporaba EU novca namijenjenog za sigurnost željeznice.

EPPO je preuzeo slučaj, koji je sada predmet suđenja u Ateni, ali u optužnici nema nijednog državnog dužnosnika jer prema grčkom ustavu njihovu odgovornost može utvrđivati samo parlament što je blokiralo tužitelje da istragu provedu na sveobuhvatan način.

U ovom slučaju, ne možemo pronaći dokaze osim ako se Ustav ne promijeni. Već je prekasno, jer se zakoni ne mogu primjenjivati retroaktivno. Stoga je ovo najviše što smo mogli učiniti i nikakva daljnja akcija nije moguća, kazala je Kövesi.

Prepreke, otpor i principi
Ističe da za nju pravi problem nije u tome što imunitet za političare postoji, već u tome što te prepreke mogu spriječiti tužitelje da uopće utvrde činjenice i dokažu krivnju ili nevinost. Ukidanje imuniteta samo je minimalni uvjet za funkcioniranje pravde. Ovaj problem, tvrdi, nije ograničen samo na Grčku.

Unutar institucija Europske unije Kövesi se također suočila s otporom, konkretno Europskog revizorskog suda (ECA) zbog pokušaja istrage navoda o sumnjivom trošenju EU novca bivšeg šefa tog suda Klausa Heinera Lehnera 2022. godine. On je porekao te optužbe.

Činjenica da se ECA, tijelo EU koje bi samo trebalo nadzirati trošenje novca, opiralo tužiteljskoj kontroli pozivajući se na imunitet, motivirala je Kövesi da tuži ECA-u pred najvišim sudom EU u slučaju koji je još uvijek u tijeku. “To je stvar principa”, kazala je.

Nedostatak podrške država članica
Kövesi je ustvrdila da se EPPO suočava s kroničnim ograničenjima u resursima u većem dijelu bloka. Kao primjer spominje Belgiju, u kojoj se nalaze mnoge EU institucije, ali se ondje odvijaju i nebrojene carinske i porezne prevare. Tamošnjoj ispostavi EPPO-a trebalo je zbog opsega posla najmanje osam delegiranih tužitelja, no počeo je raditi sa svega dvoje, često bez adekvatne policijske podrške.U jednom velikom slučaju prevare, kazala je, dodijeljen je samo jedan istražitelj.

Taj nedostatak podrške od država članica može utjecati na duljinu istraga, kazala je, misleći pritom na slučajeve koji nisu još završeni, uključujući i famoznu aferu o nabavi cjepiva protiv covida-19, koja se dotiče uloge same predsjednice Komisije Ursule von der Leyen. Taj institucionalni otpor i kronični nedostatak resursa sada se sudaraju s još jednom točkom pritiska: dezinformacijama.

‘U Hrvatskoj je tim bio sustavno napadan’
Kövesi je, piše Euractiv, tijekom razgovora s vidljivom iritacijom govorila o kampanjama dezinformiranja i osobnim napadima koji sve češće prate istrage visokog profila. To nije tako brutalno kao zastrašivanje koje je nekoć doživljavala u rodnoj Rumunjskoj, gdje su osamdesetih ubijani suci. Danas je to difuznije i modernije, s koordiniranim pokušajima da se tužitelje diskreditira u javnosti, a posebno na društvenim mrežama.

To se posebno dogodilo u Grčkoj i Hrvatskoj, gdje je njezin tim bio “sustavno napadan”, dok je ona sama bila meta kontroverznog Black Cubea, privatne obavještajne tvrtke bivših agenata Mossada koja je ovih dana u središtu skandala u Sloveniji nakon što se ispostavilo da su za račun Janeza Janše pokušavali utjecati na ishod parlamentarnih izbora.

Tužitelj koji nema neprijatelja nije pravi tužitelj, kazala je Kövesi s osmijehom.

Što viša pozicija, to su viši standardi
Iako je odbila komentirati slučajeve koji su u tijeku, među kojima je i afera s malverzacijama na Diplomatskoj akademiji u Brugesu, Kövesi se usprotivila kritikama da je njezin ured bio pretjerano agresivan.

Ako skrivate prljavštinu pod tepihom, niste vjerodostojniji. Što je vaša pozicija u EU viša, to bi standardi trebali biti viši. Visoka dužnost ne čini nikoga boljim od drugih, dapače, od ljudi na funkcijama očekuje se da se striktnije drže pravila, kaže.

Djelovanje Laure Kövesi
Otkad je preuzela dužnost u EPPO-u, Kövesi se uvijek trudila da institucionalni otpor ili ignoriranje upozorenja njezina ureda ne prođu nezapaženo. Tako bi redovito pisala Komisiji kako bi upozorila na prepreke u pojedinim državama članicama EU, što je bio slučaj i u Hrvatskoj kada je došlo do sukoba nadležnosti između EPPO-a i Uskoka u aferi “Mikroskopi” u kojoj je uhićen bivši HDZ-ov ministar Vili Beroš.

Osim toga, javno se obraćala na parlamentarnim saslušanjima i u medijima te, kada je smatrala potrebnim, prijetila sudskim sporovima, uključujući i protiv same Komisije, institucije koja bi EPPO-u morala osigurati uvjete rada.

‘To je gubljenje vremena’
Iz Bruxellesa su joj, smatra, prečesto na njezine molbe odgovarali sastavljanjem raznih izvještaja i revizija, provođenjem stručnih analiza i beskrajnim internim procedurama koji bi donijeli vrlo malo stvarnih promjena.

Evo, Komisija je naručila novu studiju, kaže Kövesi govoreći o inicijativama da se uredba koja regulira rad EPPO-a revidira. Mislim da je to gubitak vremena i novca. Ne libim se to reći, izjavia je.

Na ponovljeno pitanje da otkrije koji ju je dužnosnik Komisije tražio da ublaži antikoruptivnu retoriku, odgovorila je da ime nije važno. 

Ključno je da je to dio jednog mentaliteta. To je problem, zaključila je.

Izvor: www.telegram.hr

PS/SM