Sjedinjene Američke Države: Washington pooštrava carinske mjere i već priprema nove korake

Sjedinjene Američke Države zamijenile su privremene carine novim carinama u rasponu od 10% do 12,5%, usmjerenima na 60 zemalja koje čine 99% američkog uvoza robe. Ovaj potez potvrđuje odlučnost Washingtona da zadrži svoju carinsku strategiju, istovremeno pripremajući teren za moguće dodatne mjere.

Ključni podaci:
· 60 zemalja obuhvaćeno je novim carinama prema članku 301 u rasponu od 10% do 12.5%.
· 99% američkog uvoza roba odnosi se na zemlje koje su obuhvaćene novim mjerama.
· 50% najavljenih carina u vrijednosti od 20 milijardi dolara na uvoz iz Kanade, koje bi trebale stupiti na snagu 19.kolovoza 2026.

Kraj privremenog režima ne znači i kraj carinskog pritiska

Istek privremenih carina prema članku 122 ne predstavlja povlačenje američke trgovinske politike. Te su carine istekle 24. srpnja, no zamijenjene su novim carinama od 10% do 12,5% temeljenima na članku 301, koje se primjenjuju na 60 zemalja koje zajedno čine 99% američkog uvoza robe. Ova tranzicija pokazuje odlučnost Washingtona da zadrži visoku razinu carinske zaštite unatoč pravnim izazovima s kojima se suočavao posljednjih mjeseci.

Očekuje se da će neposredan utjecaj na prosječnu razinu carinskih stopa biti ograničen. Nove mjere ne dodaju se automatski postojećim carinama i ne mijenjaju značajno ukupnu stopu koja se primjenjuje na američki uvoz. Ipak, one potvrđuju sposobnost američke administracije da prilagođava svoje instrumente kako bi nastavila provoditi svoju trgovinsku strategiju.

Čvršća pravna osnova

Članak 301 već je ranije korišten u SAD-u za uvođenje carina, osobito prema Kini tijekom prvog mandata Donalda Trumpa. Za razliku od režima IEEPA, koji je oslabljen nedostatkom izričitog ovlaštenja za uvođenje carina, članak 301 Bijeloj kući pruža znatno čvršću pravnu osnovu.

Međutim, takva pravna stabilnost ne isključuje mogućnost daljnjih sporova. Kako bi opravdao nove carine, Washington navodi nedostatak učinkovitih zabrana ili kontrole nad uvozom proizvoda povezanih s prisilnim radom u ciljanim zemljama. Tvrtke koje posluju na američkom tržištu mogle bi osporavati ovo obrazloženje, osobito zato što se primjenjuje na vrlo širok krug trgovinskih partnera.

Ova odluka nije samo tehnička obnova postojećih carina. Ona prije svega pokazuje odlučnost Washingtona da sporni režim pretvori u održiviji i dugoročniji carinski okvir. Za poslovni sektor poruka je jasna: rizik od američkih carina ostaje visok, čak i kada određena mjera formalno istječe, objašnjava Marcos Carias, ekonomist za Sjevernu Ameriku, Coface.

Moguće su i dodatne carinske mjere

Nove carine od 10% do 12,5% ponovno uspostavljaju zajednički carinski okvir za velik dio američkog uvoza, ali ne vraćaju u potpunosti prethodni sustav. Taj je sustav uključivao i dodatne namete usmjerene na određene zemlje i kategorije proizvoda. Upravo taj drugi sloj carinskih opterećenja Washington bi mogao pokušati ponovno uspostaviti tijekom nadolazećih mjeseci.

Već je pokrenuta nova istraga prema članku 301, a ovoga puta fokusirana je na strukturne viškove proizvodnih kapaciteta u 16 gospodarstava, uključujući Kinu, Europsku uniju, Japan, Južnu Koreju, Tajvan, Indiju, Vijetnam, Meksiko i nekoliko zemalja jugoistočne Azije. Vremenski okvir i visina mogućih carina još nisu poznati, no ovaj postupak mogao bi omogućiti Washingtonu da ciljano uvede dodatne mjere prema pojedinim gospodarstvima.

Istodobno se provode i druga sektorska istraživanja, posebno u industrijama zrakoplovstva, dronova, medicinske opreme, robotike, industrijskih strojeva, vjetroturbina, kritičnih minerala i polisilicija. Iako se još ne može precizno procijeniti kakve bi mjere mogle proizaći iz tih postupaka, one potvrđuju da je američka carinska politika i dalje u fazi intenzivnog razvoja.

Kanada kao primjer jačanja trgovinskog pritiska

Pritisak koji Washington vrši na Kanadu ilustrira ovu dinamiku. Sjedinjene Američke Države najavile su nove carine od 50 % na kanadski uvoz vrijedan 20 milijardi USD, što predstavlja 5,2 % ukupnog kanadskog izvoza u SAD. Mjere bi trebale stupiti na snagu 19. kolovoza 2026.

Na prvi pogled čini se da je riječ o pregovaračkom instrumentu u okviru sjevernoameričkih trgovinskih razgovora. Iako bi njihov makroekonomski učinak bio ograničen čak i ako stupe na snagu, ovaj potez dodatno potvrđuje rastuću uporabu carina kao sredstva ekonomskog i diplomatskog pritiska. PS/SM