Je li 2026. godina istine za globalno gospodarstvo?
Zamah globalnog gospodarstva uoči ulaska u 2026. bio je neujednačen. Ove godine očekujemo rast od +2,6% – tek blago smanjenje u odnosu na +2,8% u 2025. – unatoč međunarodnom okruženju obilježenom trajnim geopolitičkim, financijskim i društvenim rizicima. S obzirom na to, Coface je proveo 7 izmjena procjena rizika zemalja (rast kod njih šest) i 9 izmjena sektorskih ocjena (rast kod njih sedam).
Ključni podaci:
• +2.6%: predviđen globalni rast u 2026.
• +3.9%: rast globalne trgovine u 2025.
• +15%: porast insolventnosti poduzeća u SAD-u u drugoj polovici 2025.
2025. je pokazala otpornost globalizacije
Godina 2025. ispunila je očekivanja time što je svijet istovremeno prolazio kroz turbulencije i stabilan gospodarski rast, koji je bio u skladu s našom početnom prognozom od +2,8%. Ovaj paradoks može se objasniti s dva ključna faktora. Prvi je taj da je šok za globalno gospodarstvo bio znatno blaži od prethodne neizvjesnosti, osobito kada je riječ o carinama.
Drugi je iznimna sposobnost poduzeća da se prilagode, osobito onih koja posluju u inozemstvu — čime se (ako je to uopće bilo potrebno) potvrđuje da globalizacija ostaje snažna dinamična sila koju pokreću moćne i međusobno duboko isprepletene ekonomske veze.
2026. započinje pod izrazitim pritiskom
Godina 2026. otvorila se u ozračju velike neizvjesnosti i brojnih, često preklapajućih rizika. Geopolitički rizici su se materijalizirali, što potvrđuju nedavni događaji u Latinskoj Americi, Iranu i na Grenlandu. Financijski rizici istaknuli su se zbog visoke razine duga i precijenjenih imovina u okruženju trajno visokih kamatnih stopa.
Makroekonomski rizici također su značajni, s nepredvidivostima gospodarske politike SAD-a i stalnom mogućnošću novih trgovinskih sukoba uslijed jačanja međunarodne konkurencije i slabljenja globalne suradnje.
Društveni i politički rizici snažno se osjećaju u mnogim zemljama, manifestirajući se kroz duboko nezadovoljstvo sve širih slojeva stanovništva, osobito u Europi. Tome se pridružuju trajni i rastući zdravstveni te klimatski rizici.
Globalni rast usporava, ali ostaje stabilan
Globalna ekonomska slika i dalje je neujednačena. U SAD-u, prognozirani rast od +2,2% podupire stabilna potrošnja, unatoč znatnom porastu stečajeva u drugoj polovici 2025. (+15%). U eurozoni se očekuje rast od oko +1%, potaknut oporavkom Njemačke temeljenim na velikom investicijskom planu, dok bi se Francuska — opterećena javnim deficitom koji tvrdoglavo ostaje iznad 5% BDP-a — trebala stabilizirati oko +0,9%.
Središnja Europa pokazuje mnogo snažniju dinamiku, predvođenu Poljskom (+3,8%). U Aziji će se kineski rast usporiti na +4,4%, što će dodatno pritisnuti regionalni zamah, dok jugoistočna Azija bilježi neujednačenu otpornost. Suprotno tome, Indija potvrđuje svoju ulogu pokretača globalnog rasta, potaknutog snažnom domaćom potražnjom i proaktivnim javnim politikama, uz očekivani rast od +6,1%.
U takvom okruženju očekuje se pad cijena nafte — sa 68 USD po barelu Brenta u 2025. na oko 60 USD — odražavajući umjeren rast potražnje i osjetan rast ponude. Usprkos mogućim epizodama volatilnosti potaknutima geopolitičkim događajima, očekuje se da će energetske cijene biti relativno neutralne za inflaciju, koja se nastavlja smanjivati u većini regija.
Globalna trgovina nadmašila očekivanja
Unatoč zabrinutostima izazvanima američkim carinskim mjerama, globalna trgovina ugodno je iznenadila 2025., zabilježivši rast obujma trgovine od 3,9%, potaknut snažnim američkim uvozom i činjenicom da su se nove američke carine pokazale nižima nego što se očekivalo. Efektivna prosječna carinska stopa iznosila je 9,4% u studenom, u usporedbi s predviđenih 36% u trenutku najvećih napetosti s Kinom.
Vijetnam je bio jedan od najvećih dobitnika reorganizacije opskrbnih lanaca (+43% rasta američkog uvoza od siječnja do studenoga 2025.), dok je Europa stabilizirala svoju vanjsku trgovinu. Za 2026. očekuje se postupno usporavanje, praćeno padom vozarina zbog prekapacitiranosti i mogućeg ponovnog otvaranja tradicionalnih pomorskih ruta.
Rizik po zemljama: 7 promjena, uključuje rast ocjene kod 6 zemalja
Rast ocjene
• Čile (A4 → A3): rast ulaganja u bakar i energetiku, uz stabilizirano institucionalno okruženje.
• Poljska (A4 → A3): snažan investicijski zamah zahvaljujući EU fondovima i trajno stabilnoj potrošnji kućanstava.
• Švedska (A3 → A2): otporna privatna potražnja i poboljšanje tržišta rada, uz podršku ekspanzivne fiskalne politike.
• Cipar (A4 → A3): rekordni rezultati u turizmu i EU fondovi koji potiču gospodarsku aktivnost.
• Barbados (C → B): učinkovita fiskalna konsolidacija i kontinuirano smanjenje duga jačaju ekonomsku otpornost.
• Ekvador (D → C): solidan oporavak nakon energetske krize 2024., potpomognut fiskalnim reformama i podrškom MMF-a.
Pad ocjene
Senegal (B → C): fiskalna odstupanja i neodrživa razina duga otežavaju pregovore s MMF-om. PS/SM
