Novo lice majčinstva

Majčin dan sve je samo ne običan datum u kalendaru. Svaka druga nedjelja u svibnju iz godine nas u godinu podsjeća da iza svakog početka stoji jedna žena koja je odlučila voljeti, brinuti se i ustrajati. U tišini svakodnevice, između prvih koraka, neprospavanih noći, školskih briga i bezbroj malih, nevidljivih zadataka, majke oblikuju ne samo svoje obitelji nego i širu sliku našeg društva - a nju oslikava i statistika.

U Hrvatskoj je u 2024. živorođeno 32 069 djece - upola manje nego na primjer 1971. - što je dugoročni pad koji upućuje na šire demografske i društvene promjene.

Jedna od najuočljivijih promjena odnosi se na dob majki. Dok su 1971. žene prvo dijete rađale s prosječno 22,6 godina, danas to čine sedam godina poslije - s 29,8 godina. Prosječna dob majki pri porođaju, u odnosu na već spomenute sedamdesete, porasla je za gotovo šest godina te je dosegnula 31,2 godine.

Promijenila se i starost majki. U 2024. više od polovice ukupno živorođene djece rodile su žene u dobi od 30 do 39 godina, što je pokazatelj da nekad najzastupljenija dobna skupina za rađanje, ona od 20 do 29 godina, danas ustupa mjesto zrelijoj generaciji majki.

Podaci o redoslijedu rođenja dodatno oslikavaju obiteljske obrasce. Prvorođene djece u 2024. bilo je 14 403, drugorođene 10 910, a djece koja su rođena kao treće dijete ili još mlađe - 6 297.

Važan uvid donosi i obrazovna struktura majki. Gotovo svaka druga majka koja je rodila u 2024. ima visoko obrazovanje, dok većina ostalih ima završenu srednju školu.

Brojevi nam pomažu razumjeti kako se društvo mijenja, no iza svakog tog podatka stoji jedna mama i njezina briga, strpljenje i ljubav koje se, naravno, ne mogu izmjeriti. Upravo zato Majčin dan nije samo suhoparna statistika, nego podsjetnik da se iza svih tih promjena i trendova nalaze stvarne žene koje svakodnevno balansiraju između obitelji i posla i rade najvažniji posao na svijetu - oblikuju buduće generacije.

Svima njima želimo sretan Majčin dan! 

Izvor: Državni zavod za statistiku PS/SM