SANDRO KRALJEVIĆ:“Gladni” ste feedbacka? A jeste li ga spremni “pojesti” kada Vam je serviran?

Povratna informacija o radnom učinku – termin koji na papiru zvuči vrlo profesionalno i otmjeno, dok u stvarnosti često izaziva “buru” emocija, te je uzrokom nemalog broja konflikata na radnom mjestu. Bez njega naš vlastiti profesionalni razvoj gotovo pa nije moguć, a opet nema osobe kojoj je svejedno čuti nedostatke u njegovoj ili njenoj radnoj izvedbi. Feedback je kao i jelo – ponekad nam se ne sviđa način na koje je skuhano, posuđe u kojem je servirano, restoran u kojem smo ga pojeli, ili konobar koji nam ga je donio. Ponekad ćemo očekivati jednu vrstu jela, dok će se na našem tanjuru naći nešto sasvim drugo.


Internet je prepun članaka i literature o različitim tehnikama davanja feedbacka, stoga hajdemo se danas posvetiti tome kako kvalitetno primiti feedback od druge osobe, bilo da se radi o našem nadređenom, radnom kolegi ili vanjskom klijentu.

Zbog čega nam nije jednostavno primiti feedback?

Najveća prepreka u primanju feedbacka najčešće je naš vlastiti ego. Ako ćemo gledati po nekim teoretičarima psihologije ličnosti, ego je dio naše osobnosti koji funkcionira samo po jednom principu, a to je princip ugode. On želi zadovoljiti sve vrste potreba koje imamo, i to želi napraviti odmah sada, bez obzira na kontekst situacije u kojoj se nalazimo, te je li to zadovoljenje u ovom trenutku prihvatljivo ili nije. Zadovoljenjem tih potreba nastojimo postići (često neostvarivo) stanje psihofizičkog balansa ili ravnoteže, zbog čega ne iznenađuje činjenica da se egu ne sviđa apsolutno ništa što bi nas iz te ravnoteže moglo izbaciti – a negativni feedback upravo je jedan od tih faktora.

Postoje ljudi koji jednostavno imaju bolju ili lošiju kontrolu ega i vlastitih impulsa. Ovi potonji nešto teže upravljaju vlastitim emocijama, manje primjereno reagiraju u socijalnim situacijama, te im veći broj faktora uzrokuje svakodnevni stres. Upravo zbog toga, tuđe riječi koje su im upućene u najboljoj namjeri za njih najčešće predstavljaju prijetnju. Feedback koji je izrečen za njihovo dobro i dugoročni razvoj – te iste riječi za njih zapravo predstavljaju napad na njih samih. Gotovo pa nevjerojatno! Nažalost, tome svemu nimalo ne ide u prilog naša kultura i način poslovanja, podneblje u kojem živimo, kao i objektivna činjenica kakvi se sve profili ljudi danas nalaze na rukovodećim pozicijama.

Zagrebimo još malo ispod površine…

Da ne bi sve bilo tako crno, dat ćemo još jedno objašnjenje ovog paradoksa. Ljudski mozak je jednostavno programiran da više pamti negativne situacije od onih pozitivnih. Jedno istraživanje otkrilo je da je intenzitet negativnih emocija koje se javljaju kada izgubimo 50$ u prosjeku veći od intenziteta pozitivnih emocija kada tu istu svotu novaca dobijemo na poklon. Štoviše, jedna druga studija pokazala je da zaposlenici u tvrtkama doslovno znaju prekidati odnose s onim kolegama koji im konstantno daju negativan feedback, a često na isti način postupaju i u privatnoj sferi njihova života.

Međutim, kada malo zagrebemo ispod površine, možemo razumjeti razlog takvog ponašanja. Naš mozak i naše tijelo na vanjske podražaje uvijek reagiraju samo s jednim ciljem, a taj je da nas zaštite od bilo kakve prijetnje. To je impuls koji smo evolucijski naslijedili od svojih davnih predaka, kada su iza svakog kutka vrebale nemani i opasnosti kobne po naš život – i taj se impuls “zadržao” u nama do današnjeg dana.

Psiholozi navode da, osim ovog evolucijskog faktora, postoje još tri dodatna zbog kojih nam se najčešće javljaju negativne emocije na feedback koji nam je upućen:

  • Perfekcionisti smo, te očekujemo da budemo najbolji u svemu što radimo. Kada od drugih dobijemo informaciju da nije tako, u nama se javi negativnost.
  • Ne vjerujemo osobi koja nam daje feedback, jer često smatramo da ne posjeduje sve informacije, da je donijela krive zaključke, ili da jednostavno ima pogrešnu namjeru.
  • Poistovjećujemo feedback s našim identitetom, zbog čega tuđu kritiku našeg ponašanja doživljavamo kao omalovažavanje nas kao osoba.

Kako smiriti vlastite emocije i uistinu kvalitetno primiti feedback?

Savjeta je uistinu bezbroj, od kojih neke možete početi već danas primjenjivati u svojoj okolini, i tako napraviti prvi korak u svom osobnom razvoju:

Aktivno slušanje – vještine aktivnog slušanja pomoći će Vam da uistinu “čujete” i razumijete osobu koja Vam daje feedback, bez osuđivanja i javljanja negativnih emocija

Kontrola reakcija – ukoliko Vam se javljaju, vježbajte kontrolu neprimjerenih reakcija uz pomoć mindfulnessa i ostalih tehnika relaksacije

Sumiranje i postavljanje pitanja – svakako rezimirajte ono što ste čuli od osobe koja Vam je dala feedback, te joj postavite dodatna pitanja kako biste dobili potpunu sliku o tome kako ona uistinu vidi Vaše ponašanje

Izbjegavanje opravdavanja – unatoč tome što većini ljudi dolazi prirodno, svakako nastojte odoljeti porivu da se opravdavate, već prvo dozvolite osobi da kaže sve što je namjeravala

Vođenje dnevnika – redovito vodite bilješke o tome kakav su Vam feedback relevantni drugi dali o Vašem ponašanju, kako biste mogli motriti Vaš napredak i razvoj

Aktivno traženje feedbacka – ukoliko ne dobivate feedback od drugih, aktivno ga tražite – što ga više dobivate, to će on sam po sebi postajati sve lakše “probavljiv”

Edukacija – “sendvič feedback” samo je jedna od brojnih metoda davanja feedbacka, a što ih više posjedujete, to ćete povratne informacije moći bolje prilagoditi situaciji u kojoj se nalazite

Razvijanje kulture feedbacka – ukoliko ste rukovoditelj, u Vašem kalendaru unaprijed odvojite kratke, ali redovite vremenske periode koji će biti rezervirani samo za feedback između Vas i Vaših djelatnika

360° feedback – usluga koja će Vama i Vašim djelatnicima omogućiti potpune povratne informacije o vašem radnom učinku, te vam uistinu dati kvalitetne preporuke za Vaš daljnji profesionalni razvoj

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox