Sjednica Savjeta Hanfe: inicijative sandbox PutNaTržište i hrvatski investicijski račun u fokusu rasprave
Članovi Savjeta Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) na današnjoj su sjednici raspravljali o aktivnostima projekta sandbox PutNaTržište, Prijedlogu zakona o hrvatskom investicijskom računu te aktualnostima u industriji investicijskih i mirovinskih fondova.
Na održanoj sjednici predstavnici Hanfina stručnog tima predstavili su članovima Savjeta sandbox PutNaTržište, prvi hrvatski edukativno-simulacijski program namijenjen informiranju i pripremi poduzeća za financiranje putem tržišta kapitala, koji je Hanfa pokrenula u suradnji s Ministarstvom financija. U projektu sudjeluje širok krug institucionalnih i stručnih partnera, uključujući banke, fondove, investicijska, odvjetnička i revizorska društva te poslovne udruge, a Registar partnera trenutačno obuhvaća 51 partnera te je javno dostupan na mrežnim stranicama Hanfe.
Uz pregled dosad provedenih aktivnosti, među kojima su uspostava metodološkog i pravnog okvira, razvoj komunikacijske strategije te provedba promotivnih aktivnosti, predstavljeni su i sljedeći koraci projekta. Poseban naglasak stavljen je na početak operativne faze i otvaranje službenih prijava, planirani vremenski okvir pilot-projekta te daljnji razvoj sandboxa PutNaTržište prema njegovoj provedbi u punom opsegu. Predstavnica Ministarstva financija Republike Hrvatske predstavila je Prijedlog zakona o hrvatskom investicijskom računu. Hrvatski investicijski račun novi je oblik ulaganja, namijenjen fizičkim osobama, kojim se građanima želi omogućiti jednostavnije dugoročno ulaganje na tržištu kapitala u određene financijske instrumente, bez propisivanja minimalnog iznosa početnog ulaganja. Jedna osoba moći će imati samo jedan hrvatski investicijski račun, a tijekom njegova korištenja moći će promijeniti ovlaštenog posrednika, pri čemu će se zadržati kontinuitet računa.
Cilj je dio štednje građana, koja se danas najvećim dijelom nalazi na bankovnim depozitima, usmjeriti prema ulaganjima na tržištu kapitala. Time će se građanima otvoriti dodatna mogućnost za dugoročno ulaganje, a istodobno povećavati likvidnost hrvatskog tržišta kapitala. Kumulativni limit uplata iznosi 200.000 eura po osobi. Ako vlasnik računa prvih pet godina ne povlači sredstva, limit se može povećati za dodatnih 50.000 eura.
Jedno je od važnijih obilježja hrvatskog investicijskog računa njegov porezni tretman. Kupnja i prodaja financijskih instrumenata, promjena strukture portfelja i reinvestiranje ostvarenih prinosa unutar računa neće zahtijevati utvrđivanje poreznih posljedica svake pojedine transakcije, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti propisani Prijedlogom zakona.
Ova mjera dio je Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala za razdoblje 2025. – 2030. i pratećeg Akcijskog plana. Njome se želi dodatno potaknuti građane na ulaganje i dati novi poticaj rastu i razvoju hrvatskog tržišta kapitala.
O razvoju tržišta kapitala govorio je i predstavnik Grupacije tržišta kapitala Hrvatske gospodarske komore, koji je pozdravio predloženo uvođenje hrvatskog investicijskog računa kao poticaj širem sudjelovanju građana na tržištu kapitala i dugoročnom ulaganju. Naglasio je važnost jednostavnog i troškovno učinkovitog modela njegove primjene te ulogu ovlaštenih posrednika u približavanju ulaganja građanima. Podržao je i inicijativu sandbox PutNaTržište, istaknuvši da širenje baze ulagatelja treba pratiti povećanje broja poduzeća koja se financiraju putem tržišta kapitala.
Predstavnica Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova Hrvatske gospodarske komore prezentirala je kretanja na tržištu UCITS fondova u Hrvatskoj, koje je nastavilo snažan rast u 2026. godini. Pri tome je ukupna imovina fondova krajem srpnja dosegnula 4,85 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 28 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Unatoč pojačanim geopolitičkim rizicima i rastu kamatnih stopa, domaće tržište UCITS fondova nastavilo je bilježiti priljeve te rast imovine pod upravljanjem, uz vidljivo jačanje interesa građana za dugoročno investiranje. Paralelno s tržišnim kretanjima, industrija je bila aktivno uključena i u niz regulatornih inicijativa, uključujući unaprjeđenje procesa odobravanja prospekata, pripreme za prelazak na T+1 režim namire te aktivnosti povezane uz razvoj hrvatskog investicijskog računa.
O sektoru mirovinskih fondova govorio je predstavnik Grupacije mirovinskih fondova Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova Hrvatske gospodarske komore, koji je istaknuo da su obvezni mirovinski fondovi tijekom 2026. ostvarili porast vrijednosti neto imovine i pozitivne prinose usprkos svim tržišnim i geopolitičkim izazovima u okružju. PS/SM
