Prekretnice s kojima se suočava top management

29/11/2018

Ova tema predstavlja izazov za današnji leadership. Razmišljanje o tome iziskuje otvorenost i iskrenost prema sebi samima na prvom mjestu, dok je sljedeći korak imati hrabrosti za to i poduzeti konkretne korake. Objasnit ćemo to u četiri koraka.


1. Promjena uvijek dolazi prije strategije
Neočekivani razvoj situacije i promjene često se u početku negiraju. Sve što je novo, najprije se mora prilagoditi našem mozgu i umu, a tek nakon nekog vremena
postajemo svjesni da novi sustavi, kao npr. web 2.0, imaju drugačija „pravila igre“ s novim igračima na tržištu, prvim korisnicima (early adaptors) i igračima iz niše
(niche players). Kod „upravljanja promjenama“ to je dobro poznat fenomen.
U društvu se promjena događa čitavo vrijeme, međutim management ne prihvaća nove razvoje i ne vidi moguće učinke promjene. Twitter postoji od 2006., no sve do 2010. poduzeća nisu osnivala Webcare odjele koji bi promišljali o njihovoj 2.0 strategiji.  U starom svijetu 20. stoljeća, poduzeća su sebe i svoje zaposlenike držala podalje od interneta i društvenih medija. Danas, u novom svijetu 21. stoljeća, svi se brinu o web imidžu vlastite organizacije. Čak i ako niste zainteresirani za teoriju kaosa, teorija kaosa je zainteresirana za vas.
Male stvari, kao na primjer kriva poruka na Facebooku ili glupi tweet imaju velike posljedice za brand tvrtke. (Tu treba primijetiti i drugi značajan razvoj situacije: moć potrošača raste brže nego ikada ranije!) Uvijek se najviše bojimo novih događaja, jer to razara navike i stari poredak na koje smo navikli i koji su nam bili ugodni. Međutim, prije ili kasnije dolazimo do prekretnice i to često osjećamo kao krizu, jer, kada to konačno shvatimo, osjećamo i zapravo znamo da kasnimo.

2. McKinsey je proveo makro analizu gospodarstva EU
Od 2007. do 2011. pad EU tržišta iznosio je ‘samo’ 0.7%, ukupno nekih 81 milijardu eura. To i nije tako loše s obzirom na situaciju. EU izvoz u tom razdoblju povećao se sa 178 milijardom eura. Pa kako se onda dogodio pad BDP-a od 81 milijarde? Jednostavno objašnjenje (McKinsey, prosinac 2012.) je da to nema toliko veze s padom privatne potrošnje (‘samo’ 17 milijardi), već s kolapsom investicija privatnih tvrtki koji je bio bez presedana. U tom su razdoblju, naime, privatne investicije u EU-27 doživjele pad od ukupno 354 milijardi eura, 20 puta veći pad u privatnoj potrošnji i 4 puta veći pad u stvarnom BDP-u.
Ulaganja EU država (12% od ukupnog EU iznosa) i potrošnja država stagniraju zbog cilja da smanje javne dugove. Privatna potrošnja je pod pritiskom s porastom nezaposlenosti i saniranjem financijske situacije kućanstava nakon proteklih godina velikih zaduživanja. Prema riječima McKinseya, tvrtke prije svega moraju početi ulagati svoje ogromne „vreće s novcem“. Smanjenje troškova nije donijelo rezultate, štoviše imalo je negativan učinak; privatne investicije jedino su rješenje za izlazak iz krize. Europska javna dionička društva dostigla su novčani fond od 750 milijardi eura, gotovo najvišu razinu u dva desetljeća. 

 

Autor teksta: John Lodder

Izvor: Poslovni savjetnik br. 117

Ostatak teksta možete vidjeli klikom na PDF ikone

 

  

Privitak: 
PrilogVeličina
PDF icon ps_117_low_16.pdf518.46 KB
PDF icon ps_117_low_17.pdf452.36 KB
PDF icon ps_117_low_18.pdf178.83 KB
Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox