Agentica: U Zagrebu je stanje zabrinjavajuće, srednji sloj ne može kupiti stan
DOK CIJENE nekretnina u Hrvatskoj i dalje rastu, njihov promet osjetno pada.
To je sažetak stanja na tržištu iznesen na prošlotjednom forumu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, promet nekretninama lani je, u usporedbi s 2024. godinom, pao u prosjeku za 13,4 posto.
Pad je osobito izražen na obali, gdje je u Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji bio manji za gotovo trećinu, piše N1info.hr.
U Splitu nedostaje priuštivih stanova
Jasminka Biliškov iz agencije Biliškov nekretnine ističe da su kasno proljeće i ljeto razdoblje kada se u Splitu i okolici inače najviše trguje, no lani to nije bio slučaj, a čini se da neće ni ove godine.
Bilježimo manji broj upita i klijenata, osobito stranih državljana. Situacija nije bajna. Kronično nam nedostaje priuštivih stanova, i pritom ne mislim na one iz programa priuštivog najma, već na stanove koji bi se prodavali po realnim tržišnim cijenama, kaže Biliškov.
Na tržištu se najviše traže stanovi od 50 do 70 četvornih metara, pa ih zato i najviše nedostaje. "Kako koji od takvih stanova dođe na tržište, tako i ode", pojašnjava. Zbog manjka ponude u Splitu, mlade se obitelji okreću Solinu, Klisu, Kaštelima i Trogiru.
Tržište se pomiče prema tim mjestima, gdje su cijene nešto niže, a koja su dobro prometno povezana sa Splitom. Ondje se cijene kvadrata kreću od 3000 do 4000 eura, dok su u Splitu od 4000 eura naviše, pa čak i do 10.000 eura za atraktivne lokacije. U Splitu je teško naći novogradnju ispod 4500 eura, kaže Biliškov.
Strani kupci povukli kočnicu
Osjetan pad zanimanja stranaca za kupnju nekretnina na splitskom području Biliškov tumači nestabilnom globalnom situacijom, zbog koje su kupci postali oprezniji.
Ljudi kao da su povukli ručnu kočnicu. Kupaca iz Njemačke u Dalmaciji praktički više nema, a ranije ih je bilo mnogo. Isto vrijedi i za Mađare. Ako se i pojavi pokoji strani kupac, to su Poljaci, Česi, Slovaci i Ukrajinci. No i njih je znatno manje nego prije tri ili četiri godine, kada nam je svaki treći klijent bio stranac, navodi ona.
Zabrinjavajuće stanje u Zagrebu
Agencija koju vodi Biliškov posluje i u Zagrebu, gdje je pad prometa, kako kaže, također prilično velik.
Situacija je čak i teža nego u Splitu. Puno je manje upita, ali i puno manje stanova po cijenama po kojima se mogu prodati. Stanje je lagano zabrinjavajuće, smatra ona.
Dodaje kako je najteže prosječnom građaninu.
Bogati si mogu priuštiti što žele, ali srednji sloj, koji je temelj svakog društva, ne može si priuštiti kvalitetan stan. Cijene u Zagrebu kreću se od 4000 eura po kvadratu naviše. Ispod 4000 eura nema, a onda idu na pet, šest, sedam tisuća, pa sve do najskupljih stanova od desetak tisuća eura po kvadratu, kazala je.
U Rijeci se nekretnine s realnom cijenom brzo prodaju
Branko Papeš, vlasnik agencije Dogma nekretnine iz Rijeke, potvrđuje da se u Rijeci, Istri i na Kvarneru nekretnine s realnom cijenom brzo prodaju.
Upravo smo prošli petak imali situaciju da nam je ujutro došao prodavatelj čija je nekretnina prodana već poslijepodne. Čovjek je jednostavno postavio realnu cijenu, ispričao je Papeš.
Prema njegovim riječima, cijene kvadrata u starogradnji u Rijeci kreću se od 2700 do blizu 4000 eura za manje, dobro uređene stanove na dobrim lokacijama. Cijene u novogradnji su od 3500 do 5000 eura po kvadratu.
Za usporedbu, navodi da su cijene kvadrata u Trstu od 2000 do 3000 eura u starogradnji, a u novogradnji od 5000 do 8000 eura. Papeš ističe da te brojke ukazuju na jedan od najvećih problema domaćeg tržišta - gotovo izjednačene cijene starogradnje i novogradnje.
Svugdje u Europi razlika u cijenama između starih i novih stanova je od 25 do 50 posto. Kod nas toga nema. Cijene se čak i preklapaju. Razlog je nedostatak novogradnje, zbog čega su ljudi primorani kupovati stare stanove, kojima cijene onda rastu. To nije normalna situacija, objašnjava.
"Ovo nije pad, nego normalizacija tržišta"
Podatke o velikom padu prometa Papeš tumači iz druge perspektive, tvrdeći da se tržište zapravo normalizira.
U Hrvatskoj je 2015. godine ostvareno oko 65 tisuća kupoprodaja, što je bila solidna godina. Nakon toga je promet rastao da bi 2022., poslije pandemije, dosegnuo čak 135 tisuća kupoprodaja. Dakle, u sedam godina se broj kupoprodaja udvostručio, što je nerealno. Te 2022. prodavalo se sve i svašta po svakakvim cijenama. Nakon toga je uslijedio lagani pad, sve do lanjskih 85 tisuća kupoprodaja. No, to je i dalje 40 posto više nego 2015., pa ne bih rekao da je ovo sada neki dramatičan pad, nego normalizacija i stabilizacija tržišta, zaključio je Papeš.
PS/SM
Izvor: www.index.hr
