Ekonomist o Pantheonu: Hrvatska nije dobra lokacija za takav projekt

EKONOMSKI analitičar Damir Novotny, gostujući u N1 studiju, komentirao je najavljeni projekt Pantheon, plutajući PDV i opće stanje u hrvatskom gospodarstvu. Posebno je bio kritičan prema najavi velike investicije u podatkovni centar, ističući da takvi projekti ne rješavaju ključne probleme domaće ekonomije.

Na prvi pogled impresivno
Novotny je izrazio skepsu prema najavljenoj investiciji u podatkovni centar u Hrvatskoj. "Na prvi pogled, takva ulaganja u visoke tehnologije mogu impresionirati, to je uvijek tako. Ali kao što Hermann Hesse kaže, kada krenemo skidati sloj po sloj tog luka, onda vidimo da nove tehnologije ne idu u prilog stvaranju novih radnih mjesta, upravo suprotno", izjavio je Novotny.

Objasnio je da bi centar funkcionirao kao veliki poslužitelj, odnosno hardverski dio za podršku umjetnoj inteligenciji. 

Umjetna inteligencija stvara uvjete da se smanji broj radnih mjesta kao što su usluge u bankarstvu, osiguranju. To danas sve više rade nove tehnologije. Tu doista nema prevelikog broja radnih mjesta, dodao je.

Smatra da investitori koriste pogrešan pristup u komunikaciji s javnošću. 

Ako investitori pokušavaju dobiti naklonost javnosti, političara, financijera ili europskih fondova na temu radnih mjesta, to je pogrešna taktika odnosa s javnošću.

Ovdje se radi o isključivo hardverskoj, nikako ne softverskoj komponenti, rekao je Novotny, dodavši kako ipak postoji mogućnost da se na takav potencijal nadovežu tvrtke koje se bave aplikativnim rješenjima.

Hrvatska nije dobra lokacija za takav projekt
Novotny tvrdi da Hrvatska nije pogodna lokacija za ovakav tip ulaganja jer ne rješava stvarne potrebe tržišta rada. 

Hrvatskoj ne nedostaju radna mjesta za ljude s izrazito visokim znanjima i vještinama jer mi i ovako i onako takve ljude nemamo.

Trebaju nam radna mjesta za ljude s prosječnim znanjima i vještinama koji će nestati primjenom umjetne inteligencije. Recimo, bankarski činovnici će nestati, većina njih, pojasnio je.

Naglasio je da su Hrvatskoj potrebna ulaganja u druge sektore. 

Trebaju nam radna mjesta za takve ljude, prije svega u onim sektorima u kojima imamo manjke, a to su prerađivačka industrija i prehrambeno-prerađivačka industrija. Ove visoke tehnologije ostavimo nekim drugima da to razvijaju, poručio je.

Iznos investicije je nevjerojatan
Analitičar je izrazio i sumnju u iznos investicije koji se spominje u javnosti. 

Uopće nisam impresioniran. Pogotovo me zbunjuje cifra od 50 milijardi, ja u tu brojku jednostavno ne vjerujem, nemoguće da je to tako visoka investicija. A čak i da je visok volumen investiranja, to bi bilo gotovo kao godišnji bruto domaći proizvod Hrvatske, to jednostavno nije moguće, rekao je.

Također postavlja pitanje koristi za lokalnu zajednicu i problema s resursima. 

Moramo se i zapitati: ako bi bila tako velika investicija, kome bi ona služila? Bi li služila lokalnoj zajednici? Sigurno ne.

Tu se postavlja i pitanje izvora energije koje Hrvatska nema dovoljno, mi moramo uvoziti električnu energiju. Morate hladiti te velike servere, to je ogromno, mi nemamo dovoljno energije. Rekao bih da to nije najbolja ideja baš u ovom trenutku za Hrvatsku, zaključio je.

Hrvatskoj nedostaje hrane
Novotny je istaknuo i problem nedostatka proizvodnih kapaciteta za opremu koja je potrebna za nove tehnologije. 

Da ne govorimo o tome da se oprema za te nove tehnologije uopće ne može proizvoditi u Hrvatskoj. Imamo informacije da se radi o domaćim investitorima koji pokušavaju mobilizirati domaći i međunarodni kapital. Sve je u redu ako oni imaju ekonomski interes, rekao je.

Smatra da se Hrvatska treba usredotočiti na realne potrebe. 

Ne smijemo se impresionirati velikim serverima, velikim računalnim sustavima, to je više science fiction, za filmove. Mi se trebamo impresionirati malim pogonima koji proizvode nešto što mi i naši turisti kupuju. Takvih pogona mi nemamo. Mi nemamo dovoljno hrane, upozorio je.

Strukturni problemi poljoprivrede
Osvrnuo se i na stanje u poljoprivredi, tvrdeći da unatoč stalnim subvencijama, rezultati izostaju. 

Rezultati nisu dobri. To znači da mi zapravo pokušavamo obojiti staru zgradu u kojoj je puno vlage.

Poljoprivrednom sektoru nikada nije nedostajalo novca, i u socijalizmu i danas postojale su subvencije za poljoprivrednu proizvodnju, a ona je stagnirala. Dakle, strukturni je problem u pitanju, kazao je. 

Kao jedan od problema naveo je i ideološki pristup koji se temelji na malim obiteljskim gospodarstvima, koja su u hrvatskim prilikama često na razini socijalnih slučajeva.

S druge strane postoji praksa Europske unije da se posjedi okrupnjavaju, organiziraju. Da se stvaraju zadruge, poput Italije i Austrije, gdje se mali poljoprivrednici organiziraju u kooperative kako bi mogli na tržištu nešto značiti. U Španjolskoj, Njemačkoj također, zaključio je Novotny.

PS/SM