Električni automobili pod povećalom: što stvarno znamo o riziku od požara?

S porastom broja električnih vozila u Hrvatskoj sve se češće otvara pitanje njihove sigurnosti, posebno mogućnosti punjenja u zatvorenim garažama višestambenih zgrada. eMobilnost Hrvatska je pripremila stručnu analizu koja objedinjuje međunarodne podatke o požarima vozila, sigurnosti baterija, utjecaju punjenja na njihovu temperaturu te pravilima koja se primjenjuju u drugim državama.

Jedan od glavnih zaključaka analize jest da u većini promatranih država električna vozila imaju nižu stopu požara od vozila na benzin ili dizel. U podacima za Norvešku, Švedsku, Dansku, Englesku i australsku saveznu državu Novi Južni Wales zabilježeno je od tri do deset puta manje požara električnih vozila na 100.000 vozila, ovisno o državi i promatranom razdoblju. Udruga pritom naglašava da se metodologije i obuhvat podataka razlikuju te da se rezultati ne mogu jednako primijeniti na sva tržišta.

Rasprava o sigurnosti električnih vozila treba se temeljiti na usporedivim podacima i stvarnim rizicima, a ne samo na pojedinačnim slučajevima koji dospiju u medije. Važno je razlikovati učestalost požara od izazova koji se pojavljuju kada se požar baterije dogodi. Ti izazovi zahtijevaju odgovarajuću opremu, postupke i osposobljenost vatrogasaca, ali sami po sebi ne znače da električna vozila gore češće, poručuju iz eMobilnost Hrvatska.

Sigurnost punjenja počinje pravilnom instalacijom

Analiza pokazuje da AC punjenje snagom do 22 kW, kakvo se najčešće koristi za punjenje vozila tijekom duljeg parkiranja, vrlo malo zagrijava bateriju. Pritom elektronički sustav za upravljanje baterijom (BMS) kontinuirano nadzire njezine parametre te može ograničiti ili prekinuti punjenje ako otkrije odstupanja.

To, međutim, ne znači da se sigurnost smije uzeti zdravo za gotovo. Kvaliteta električne instalacije, odgovarajuće zaštitne naprave i pravilna ugradnja punionice ključni su za sigurno korištenje. eMobilnost Hrvatska posebno ističe potrebu za fiksno ugrađenim punionicama, zasebnim strujnim krugovima s odgovarajućom zaštitom, stručnom izvedbom i ispitivanjem instalacije prije puštanja u rad. Trajno punjenje putem produžnih kabela i razdjelnika ne bi trebalo biti dopušteno.

U slučaju požara električnog vozila potrebno je prilagoditi vatrogasnu taktiku, osigurati dulje hlađenje i nadzor nakon gašenja. No opseg potrebnih mjera zaštite u garaži treba procjenjivati prema njezinoj veličini, namjeni i opremljenosti, a ne automatski samo prema tome nalazi li se u njoj električno vozilo ili punionica.

eMobilnost Hrvatska predlaže jasna i razmjerna pravila

Usporedba propisa i smjernica iz 14 država pokazala je da udruga u pregledanim izvorima nije pronašla zahtjev za ugradnju sprinkler sustava kao uvjet za pojedinačnu AC punionicu snage do 22 kW u garaži višestambene zgrade. Za Sloveniju stanje nije bilo moguće potvrditi. U državama koje propisuju dodatne mjere one se, ovisno o slučaju, odnose na mogućnost isključenja punionica u nuždi, zaštitu od udara vozila, označavanje i dojavu požara.

Polazeći od tih nalaza, eMobilnost Hrvatska predlaže uvođenje jedinstvenog i razmjernog skupa mjera za AC punionice snage do uključivo 22 kW u garažama višestambenih zgrada. Prijedlog obuhvaća:

• fiksno postavljene punionice i stručno izvedene električne instalacije s odgovarajućim zaštitnim napravama
• ispitivanje instalacije prije puštanja u rad te zaštitu punionica od udara vozila
• središnje isključenje punionica u nuždi u garažama koje zadovoljavaju predložene kriterije, uz jasno označavanje i dostupnost vatrogascima
• zabranu trajnog punjenja preko produžnih kabela, kabelskih bubnjeva i razdjelnika
• određivanje mjera poput dojave požara, sprinklera i odvođenja dima prema veličini, vrsti i namjeni garaže, kao što se primjenjuje i na druge garaže.

Za DC punionice i punionice snage veće od 22 kW udruga predlaže da se i dalje primjenjuju mjere određene za konkretan slučaj.

Cilj nije smanjiti razinu zaštite od požara, nego definirati pravila koja su jasna, tehnički utemeljena i razmjerna riziku. Time bi se istodobno povećala sigurnost i smanjila pravna nesigurnost s kojom se danas susreću suvlasnici, upravitelji zgrada i investitori koji žele omogućiti punjenje električnih vozila, navode iz eMobilnost Hrvatska.

Važno pitanje za stanare i upravitelje zgrada

Prema podacima Popisa stanovništva 2021., 567.858 nastanjenih stanova u Hrvatskoj, odnosno 39,6 posto, nalazi se u zgradama s tri ili više stanova. U Gradu Zagrebu taj udio iznosi 70,7 posto. 

Za velik broj građana mogućnost punjenja vozila kod kuće ili stana je iznimno bitna za odluku o izboru vozila, zato je važan dio prelaska na električnu mobilnost.

Udruga je spremna sudjelovati u daljnjoj stručnoj raspravi te u suradnji s vatrogasnom strukom i nadležnim tijelima raditi na izradi smjernica koje će omogućiti sigurno i predvidljivo postavljanje punionica u višestambenim zgradama.

Cjelovita analiza dostupna je na: https://emobilnost.hr/publikacije/elektricna-vozila-baterije-i-punjenje-u-garazama--1792708157971 PS/SM