Mogu li udruge i druge organizacije civilnoga društva preživjeti posljedice pandemiju koronavirusa?

DJELOVANJE UDRUGA U UVJETIMA PANDEMIJE

Svjetska pandemija koronavirusa osim utjecaja na zdravlje ljudi, ima za sada još uvijek nesagledive posljedice i na gotovo sve aspekte gospodarskog života na svjetskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini, na društvene i političke odnose, na socijalne kontakte i svakoga od nas pojedinačno.

Dok Svjetska zdravstvena organizacija prati i procjenjuje razvoj pandemije na globalnoj razni[1], Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske nizom mjera i preporuka nastoji držati pod kontrolom pandemiju koronavirusa u Hrvatskoj. S druge strane, Vlada Republike Hrvatske do sada je usvojila dva paketa mjera namijenjenih pomoći gospodarstvu i zapošljivosti radnika u uvjetima kada se u uvjetima pandemije obavljaju samo nužne gospodarske djelatnosti, zdravstvene i socijalne usluge, dok se brojni poslovi, primjerice u području odgoja i obrazovanja obavljaju online, radom od kuće ili se poput različitih uslužnih djelatnosti uopće ne obavljaju, donose se i specifični sektorski paketi mjera.

Mjere Vlade Republike Hrvatske za pomoć gospodarstvu i drugim subjektima u uvjetima pandemije

Prvi Vladin paket pomoći gospodarstvu od 17. ožujka 2020., razrađen u 63 mjere i financijski težak 30 milijardi kuna, bio je predložen u kontekstu suzbijanja posljedica pandemije koronavirusa, a njegov je cilj dati poticaj za zadržavanje radnih mjesta, ali i rješavanje problema nelikvidnosti onima čija je poslovna aktivnost smanjenja uslijed epidemije koronavirusa.

Drugi Vladin paket mjera od 2. travnja 2020. donesen je ne samo u kontekstu borbe protiv koronavirusa, nego i potresa koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu, kako bi se olakšao problem nelikvidnosti onim gospodarstvenicima čija je poslovna aktivnost smanjena uslijed epidemije, uz istovremeno očuvanje radnih mjesta i zaposlenosti.  Konkretno, iznos potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenim koronavirusom sa 3.250,00 kuna u ožujku povećan je na će 4.000,00 kuna u travnju i svibnju 2020. godine, poslodavci koji koriste potpore Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenim koronavirusom bit će oslobođeni troškova pripadajućih doprinosa, svi porezni obveznici kojima je rad zabranjen, odnosno ako im je rad onemogućen ili znatno otežan bit će u cijelosti ili djelomično oslobođeni plaćanja javnih davanja koja dospijevaju tijekom travnja, svibnja i lipnja 2020. godine, plaćanje porezne obveze poreza na dodanu vrijednost može se odgoditi sve dok se ne naplate izdani računi, rok za predaju godišnjih financijskih izvještaja za 2019. godinu temeljem Zakona o računovodstvu odgađa se na 30. lipnja 2020. i ukida se obveza plaćanja naknade Financijskoj agenciji za objavu godišnjih financijskih izvještaja za 2019. godinu i nadalje.

Imajući u vidu da pandemija koronavirusa i mjere za obuzdavanje njenog širenja predstavljaju značajan teret za hrvatsko gospodarstvo i stanje javnih financija, da će usporavanje gospodarskih aktivnosti uslijed provedbe mjera za obuzdavanje širenja koronavirusa, dovesti s jedne strane, do snažnog pada javnih prihoda, a s druge strane da su potrebna  znatna dodatna sredstva za provedbu mjera i aktivnosti za borbu protiv epidemije koronavirusa, za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije, kao i za podršku gospodarskom oporavku nakon epidemije, te da će sve to dovesti do velikog porasta proračunskog manjka i javnog duga, Vlada Republike Hrvatske je uz predlaganje druge skupine ekonomskih mjera kojima bi se olakšao problem nelikvidnosti svima onima čija je poslovna aktivnost smanjena uslijed epidemije poduzela i mjere kojima će se smanjiti rashodi i/ili osigurati sredstva za financiranje mjera i aktivnosti u borbi s epidemijom te promijeniti planirane aktivnosti kako bi se optimalno iskoristio ograničeni fiskalni potencijal.

Vlada je ograničila korištenje sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu i financijskim planovima za 2020. godinu izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Kako bi se osigurala dodatna sredstva za financiranje mjera i aktivnosti u borbi sa epidemijom koronavirusa, a uslijed bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti, pokrenut će se pregovori sa socijalnim partnerima o visini osnovice za izračun plaće državnih službenika i namještenika te zaposlenih u javnim službama za 2020. godinu, kao i pregovori o isplati određenih materijalnih prava ugovorenih kolektivnim ugovorima te prava iz sklopljenih sporazuma o uvećanju koeficijenata složenosti poslova i dodataka na osnovnu plaću.

Vlada je zadužila Ministarstvo državne imovine da izradi smjernice za racionalizaciju poslovanja trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu kako bi svoje poslovanje prilagodili novonastalim okolnostima. Kako će se negativni učinci epidemije također odraziti na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i poslovanje njihovih proračunskih i izvanproračunskih korisnike te trgovačkih društava u njihovom vlasništvu, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će na odgovarajući način provesti aktivnosti i mjere za likvidnost lokalnih proračuna. Od dana stupanja na snagu ove Odluke obveznici mogu preuzeti samo one obveze i izvršavati rashode i izdatke koji su neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija.

U drugom Vladinom paketu mjera je i Odluka kojom se proračunskim i izvanproračunskim korisnicima ograničava korištenje sredstava na način da se zabranjuje novo zapošljavanje te prijem službenika i namještenika na neodređeno i određeno vrijeme bez obzira na izvore financiranja osiguranih rashoda za zaposlene, zabranjuje se sklapanje novih ugovora o djelu (iznimno novo zapošljavanje i prijem službenika i namještenika te sklapanje ugovora o djelu je dopušteno u ustanovama u zdravstvu za zdravstveno osoblje i ako za to postoji opravdani i obrazloženi razlog, u kojem je slučaju za to potrebno dobiti prethodnu suglasnost ministra financija). Istom Odlukom Vlada je obvezala sve proračunske i izvanproračunske korisnike da obustave sve javne pozive, postupke javne nabave i postupke jednostavnih nabava, zabranila je pokretanje novih javnih poziva, postupaka javne nabave, kao i postupaka jednostavne nabave koji nisu neophodni za obavljanje njihovih osnovnih poslova i funkcija (iznimno mogu se nastaviti provoditi postupci javne nabave, kao i postupci jednostavne nabave te se mogu pokretati nove postupke ako je nabava potrebna radi provedbe mjera za pomoć gospodarstvu uslijed epidemije koronavirusa, ako se nabava provodi radi saniranje štete uzrokovane potresom, ako je nabava materijala, opreme i slično potrebna za borbu protiv epidemije koronavirusa i ako za to postoji opravdani i obrazloženi razlog, u kojem je slučaju prije donošenja odluke o odabiru za postupke u tijeku, odnosno prije pokretanja postupka nabave potrebno dobiti prethodnu suglasnost ministra financija.

 

Također, svi proračunski i izvanproračunski korisnici koji daju donacije i pomoći (tekuće i kapitalne, unutar opće države, temeljem prijenosa EU sredstava) iznad iznosa od 10.000,00 kuna, to mogu isključivo uz prethodnu suglasnost ministra financija.

Mjere podrške organizacijama civilnoga društva za očuvanje radnih mjesta u uvjetima pandemije

Za stanje u kojem se nalazimo, i u kojem ćemo se tek naći, osim gospodarstva veliku zabrinutost pokazale su i organizacije civilnoga društva, čiji su zaposlenici i volonteri također u obvezi prilagoditi svoje djelovanje uvjetima pandemije, mnogi su bili prisiljeni obustaviti ili odgoditi svoje aktivnosti na projektima financiranim iz javnih izvora, na redovnim aktivnostima financiranim članarinama ili prodajom usluga na tržištu, što se posljedično odražava i na krajnje korisnike, ali opću stabilnost djelovanja organizacija civilnoga društva.

Naime, brojne organizacije civilnoga društva djeluju kao pružatelji širokog spektra socijalnih usluga te kao katalizatori zapošljavanja i socijalne kohezije na lokalnim razinama, na zaštitu ranjivih skupina (djeca i mladi, žene, osobe s invaliditetom, starije i nemoćne osobe, nezaposleni, žrtve nasilja, žrtve trgovanja ljudima, beskućnici, ovisnici o drogama i drugim opojnim sredstvima i dr.) radi integracije korisnika u društvo, poboljšanja kvalitete njihova života te pružaju pomoć korisnicima u prevladavanju stanja socijalne isključenosti i siromaštva. Uz dostupna sredstva iz javnih izvora namijenjena financiranju projekata i programa organizacija civilnoga društva, pojavljuju se novi izvori i mehanizmi njihova financiranja, kao što su grupno financiranje (engl. crowdfunding), društveno poduzetništvo te privlačenje privatnog profitnog sektora u filantropske aktivnosti. U uvjetima pandemije svi navedeni izvori financiranja na nacionalnoj i lokalnim razinama također su u krizi.

Prema podacima službenih evidencija i registara, krajem 2019. u Hrvatskoj je bilo registrirano 51.646[2] udruga (koje djeluju u području sporta, kulture i umjetnosti, obrazovanja, znanosti i istraživanja, socijalne djelatnosti, gospodarstva, zaštite okoliša i prirode, ljudskih prava, međunarodne suradnje, demokratske političke kulture, zaštite zdravlja te zaštite i spašavanja i u brojnim drugim područjima), 204 strane udruge, 267 zaklada, 12 stranih zaklada, više od 500 sindikalnih udruga i udruga poslodavaca, 52 vjerske zajednice i 2.067 pravnih osoba Katoličke crkve, 430 organizacijskih oblika Pravoslavne crkve te, prema procjeni, više od 600 privatnih ustanova. Većina udruga odnosno organizacija civilnoga društva vezana je uz grad Zagreb, odnosno pet županija (Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Osječko-baranjska, Zagrebačka, Istarska), u kojima je registrirano ukupno više od 31.000 udruga te najveći broj zaklada.

Istovremeno, u Registar neprofitnih organizacija bilo je upisano ukupno 38.117 neprofitnih organizacija, od čega 35.891 udruga, 41 strane udruge, 198 zaklada, 339 sindikalnih udruga i 51 udruga poslodavaca, 172 vjerske zajednice, 25 pravnih osoba Katoličke crkve, 340 umjetničkih organizacija.

Prema podacima iz Registra neprofitnih organizacija[3], u udrugama je 2019. bilo zaposleno 17.961 osoba, pri čemu je 52.673 volontera ostvarilo ukupno 3.040.405 sati volontiranja u udrugama.

Ovdje treba istaknuti da zahtjev za očuvanje radnih mjesta Hrvatskom zavodu za zapošljavanje mogu predati i udruge kao poslodavci, ali samo za poslove koje obavljaju kao gospodarsku djelatnost u djelatnostima pogođenima koronavirusom, a online predaja zahtjeva moguća je od 23. ožujka 2020. godine.

Naime, mjere potpore očuvanja radnih mjesta dostupne su poslodavcima koji su u prihvatljivom sektoru (djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića, prijevoza i skladištenja, poslodavci iz djelatnosti zdravstvenog turizma, radno - intenzivne djelatnosti unutar prerađivačke industrije - tekstil, odjeća, obuća, koža, drvo i namještaj, poslodavci koji ne mogu obavljati djelatnost sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite (nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave) i drugi poslodavci koji mogu dokazati utjecaj posebnih okolnosti. Prema Mjerama aktivne politike zapošljavanja „Poslodavcem u smislu dodjele potpore za zapošljavanje/usavršavanje smatra se, poduzeće, odnosno svaki subjekt koji se bavi ekonomskom djelatnošću bez obzira na njegov pravni oblik, odnosno svaka pravna i fizička osoba koja obavljajući gospodarsku djelatnost sudjeluje u prometu roba i usluga bez obzira na njezin oblik i namjenu. Pod definicijom poslodavca u smislu dodjele potpora za zapošljavanje/usavršavanje se podrazumijevaju i neprofitne organizacije koje se bave gospodarskom djelatnošću, odnosno koje mogu kroz računovodstveno razdvajanje dokazati da uz negospodarske aktivnosti obavljaju i gospodarske. Potpora se u tom slučaju dodjeljuje za zapošljavanje osoba iz definiranih ciljanih skupina samo za obavljanje poslova radnih mjesta unutar gospodarskih aktivnosti poslodavca.“

Vezano uz krizu nastalu epidemijom koronavirusa u znatnim problemima vezanim uz podršku očuvanju radnih mjesta i uz završetak aktualne, ali i početak nove natjecateljske sezone našao se i sektor športa. Vlada Republike Hrvatske 9. travnja 2020. usvojila je mjere financijske pomoći športskim organizacijama. Za provedbu mjera zadužen je Središnji državni ured za šport, a planira se obuhvatiti oko 3.000 korisnika za što je prenamjenom sredstava koja su bila rezervirana za natječaje, ali koji su u ovim izvanrednim okolnostima obustavljeni, osigurano 40 milijuna kuna. Predviđenim mjerama sportske organizacije će za svoje radnike, koji imaju ugovor o radu na neodređeno ili određeno radno vrijeme i ispunjavaju uvjete za radno mjesto sukladno Zakonu i drugim propisima, moći zatražiti naknadu za plaće u iznosu do 3.250 kuna za mjesec ožujak te do 4.000 kuna za mjesec travanj i svibanj. Potporu će moći dobiti športske organizacije pod uvjetom da im sredstva za istu namjenu nisu osigurana iz drugih javnih izvora.

Aktivnosti nadležnih tijela državne uprave

Pojedina tijela državne uprave su putem svojih internetskih stranica ili u direktnom kontaktu s organizacijama civilnoga društva dala svoje preporuke, upute ili obavijesti o postupanju u uvjetima pandemije. 

Tako je primjerice Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, obavijestilo sve organizacije civilnoga društva koje provode programe i projekte financirane od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da postupaju u skladu s uputama nadležnih tijela te redovno prate mrežne stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (www.hzjz.hr), Ministarstva zdravstva (www.zdravlje.gov.hr) i Ravnateljstva civilne zaštite (https://civilna-zastita.gov.hr), na kojima se svakodnevno objavljuju ažurirani podaci u svezi bolesti (COVID-19). Postupajući u skladu s uputama nadležnih tijela, potrebno je prilagoditi pojedine projektne/programske aktivnosti koje ne mogu biti provedene na način predviđen u ugovorima s Ministarstvom. U opravdanim slučajevima nastavno na upute nadležnih tijela, organizacije civilnoga društva trebaju obavijestiti Ministarstvo o izmjeni/odgodi pojedinih aktivnosti te zatražiti produženje roka za provedbu projekata/programa.

S obzirom na zabranu okupljanja, otkazivanje kulturnih događanja i zatvaranje kulturnih institucija, sektor kulturne i kreativne industrije među prvima je osjetio posljedice epidemije te je Ministarstvo kulture na svojoj je internetskoj stranici obavijestilo o osnivanju kriznog fonda kojim želi osigurati potpore likvidnosti kulturnog sektora - samostalnih umjetnika, samozaposlenih te drugih fizičkih i pravnih osoba u kulturnom sektoru koje ostaju bez svih prihoda zbog ograničenja okupljanja i zatvaranja kazališta, kina, muzeja, koncertnih dvorana. Krizni fond obuhvatit će područja djelatnosti u nadležnosti Ministarstva kulture, Hrvatskog audiovizualnog centra te Zaklade Kultura nova i iz njega će se osigurati sredstava fizičkim i pravnim osobama u području kulture za produženo razdoblje pripremnih aktivnosti za odobrene projekte u kulturi čije je izvršenje uslijed epidemije do daljnjega odgođeno. Priznavanjem troškova organizacije odobrenih programa u kulturi otkazanih zbog epidemije koronavirusa osigurava se minimalna likvidnost kulturnog sektora i sprječava urušavanje cjelokupnog lanca kulturnih vrijednosti (stvaranje, proizvodnja, distribucija i sudjelovanje). Privremeno će se obustaviti i revizija statusa samostalnih umjetnika na razdoblje od šest mjeseci. Uz navedeno, Agencija za elektroničke medije izvršit će isplatu sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija za 2020. godinu uz mogućnost prenamjene dijela fonda na temu javnog praćenja epidemije koronavirusa te omogućiti prilagodbu programskih osnova pružatelja medijskih usluga.

Aktivnosti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske u uvjetima pandemije

Imajući u vidu cijelu situaciju vezanu uz pojavu pandemije koronavirusa i mjere koje poduzimaju nadležna tijela za suzbijanje njegova širenja, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske još 16. ožujka 2020. davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora poslao je preporuku da pošalju informaciju korisnicima kako će uvažavati kašnjenja, prilagodbu i odgodu planiranih projektnih aktivnosti, uzimajući u obzir specifičnosti ugovorenih projekata (izravan rad s ranjivim skupinama, organiziranje javnih događanja na kojima se okuplja velik broj ljudi, odlazak na studijske posjete i sl.). Ured je također savjetovao davateljima financijskih sredstava da informiraju korisnike kako je potrebno procijeniti situaciju na temelju informacija i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, veleposlanstava, nadležnih nacionalnih tijela (relevantnih ministarstava, kriznih stožera u županijama i gradovima, i sl.) te odgoditi i prilagoditi aktivnosti i događanja, uz razmatranje mogućnosti održavanja pojedinih aktivnosti i sastanaka online, a ukoliko korisnici moraju otkazati neko događanje ili putovanje iz gore navedenih razloga, svakako je potrebno pokušati refundirati plaćene troškove (npr. smještaja, prijevoza i sl.), a slučaju da takvi troškovi ne budu refundirani, davatelji financijskih sredstava takve situacije trebaju analizirati po principu “slučaj po slučaj” pri pregledu izvještaja te pokušati primijeniti uvjete ugovora koji se odnose na višu silu gdje god je to moguće pri odobravanju tako nastalih troškova.

Vezano uz navedene Vladine mjere i obvezu jedinica lokalne samouprave da ih primjenjuju na odgovarajući način, smanjene prihode i predstojeće rebalanse lokalnih proračuna, kao i otežani rad u uvjetima nužnog socijalnog distanciranja, veliki je broj jedinica lokalne samouprave koje traže odgovore na pitanja što učiniti s ugovorenim projektima, koji organizacije civilnoga društva neće moći provesti u cijelosti ili djelomično, što s natječajima koji su zastali u nekoj od faza (ocjenjivanja projekata, ugovaranja).

Osim što svaka jedinica lokalne samouprave sama treba ocijeniti svoju specifičnu situaciju i u skladu s tim donijeti i odgovarajuće odluke, treba imati u vidu da da je ovo situacija kada davatelji sredstava iz javnih izvora mogu primijeniti odredbe članka 6. stavak 3. podstavak 1. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, kada se financijska sredstava, mogu organizacijama civilnoga društva za određene aktivnosti dodijeliti i izravno bez objavljivanja javnog natječaja, jer se radi o opravdanim i iznimnim slučajevima, kada nepredviđeni događaji obvezuju davatelja financijskih sredstava da u suradnji s udrugama žurno djeluje u rokovima u kojima nije moguće provesti standardni natječajni postupak i problem je moguće riješiti samo izravnom dodjelom financijskih sredstava, bez ograničavanja iznosa.

Aktivnosti organizacija civilnoga društva

Bojne su i aktivnosti kojima organizacije civilnoga društva samostalno ili u ad hoc koordinacijama pokreću inicijative kojima nadležnim tijelima vlasti, ali i cijeloj javnosti žele ukazati na probleme u djelovanju organizacija civilnoga društva i njihov stvarni i potencijalni doprinos u ublažavanju posljedica pandemije. 

Za časopis Udruga.hr Vesna Lendić Kasalo

(ps/sm)

 

[1] Krajem siječnja 2020. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je epidemiju koronavirusa javnozdravstvenom prijetnjom od međunarodnog značaja zbog brzine širenja epidemije i velikog broja nepoznanica s njom u vezi, dok je 11. ožujka 2020. proglasila i globalnu pandemiju zbog koronavirusa.

[2] Od toga se 34.520 udruga smatra aktivnima, jer su uskladile statut sa Zakonom o udrugama, dok ih prema statističkom pregledu Ministarstva uprave ima 13.066 „pasivnih“ koje više od 8 godina nisu održale Skupštinu

[3] Podaci se odnose na udruge koje su predale financijska izvješća za 2019. a njih je bilo ukupno 26.110 (14.672 koji vode dvojno i 11.672 koji vode jednostavno računovodstvo). Izjavu o neaktivnosti za 2019. godinu predalo je 661 neprofitnih organizacija.

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox