Unatoč poskupljenju struja kod nas nije najskuplja

Usprkos lanjskom poskupljenju od 30% realni troškovi hrvatskih kućanstava za kupnju električne energije u Hrvatskoj i dalje su među najnižima u srednjoj i jugoistočnoj Europi. Prema analizi Poslovnog dnevnika, temeljem podataka Eurostata, hrvatski građani za prosječnu neto plaću mogu kupiti 5231 kilovatsat električne energije, što je i do 40 posto više nego u nekim zemljama u regiji poput Slovačke, Mađarske, Bugarske ili Rumunjske, piše Večernji.hr.

Manje izdatke za struju od hrvatskih kućanstava imaju, pak, u Srbiji, Sloveniji i Grčkoj. Prikupljeni podaci pokazuju da cijena struje u načelu raste sa stupnjem ekonomske razvijenosti, ali da kroz razvijenost rastu i neto plaće, u načelu troškovi električne energije predstavljaju veće opterećenje kućnim budžetima u manje razvijenim državama. Tako, primjerice, Austrijanci plaćaju četiri puta višu cijenu kilovatsata električne energije od građana Srbije, ali imaju 20-ak posto niži realni trošak. S druge strane, austrijska cijena struje dvostruko je viša nego u Albaniji, ali je realni trošak šest puta manji. Hrvatska se po cijeni energije nalazi na sredini ljestvice, ali zahvaljujući višim plaćama, građani za struju troše znatno manji dio svog dohotka od Rumunja i Bugara, gdje je cijena energije niža. Analitičar konzultantske kuće A.T. Kearney Tomislav Čorak smatra kako u analizi Poslovnog dnevnika zabrinjava relativno niska kupovna moć u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj iz čega se da zaključiti da će otvaranjem tržišta električne energije u Hrvatskoj kupovna moć struje na dugi rok padati. “Te zemlje imaju otvorena tržišta na kojima sudjeluju i strani prodavači. Prvi zaključak bi trebao biti da su cijene struje na otvorenim tržištima bitno povoljnije, ali to nije tako. Zato se ne treba zanositi najavama stranih dobavljača o smanjenju cijena u Hrvatskoj. Cijena će se i spustiti da se osvoji određeni tržišni udio, ali onda će zbog rasta razine usluga i ulaganja u marketing rasti”, tvrdi Čorak. Cijena ovisi i o porezu Realni trošak kupnje električne energije u znatnoj mjeri ovisi i o fiskalnim te regulatornim okolnostima u svakoj državi. Visina neto dohotka uvelike ovisi o visini poreza, dok cijena struje u sebi sadrži i niz regulatornih nameta. Većina država naplaćuje i poseban porez, trošarinu, na električnu energiju, a u zapadnoeuropskim zemljama cijene struje rastu i zbog sve većih taksa iz kojih se subvencionira razvoj obnovljivih izvora energije. PS/S.P. (Izvor: Večernji.hr)

Poslovni savjetnik pratite putem Facebook/LinkedIn/Twitter  


 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox