Matej Stoprd: Podrška volonterima je nedostatna i postoji potreba za unaprjeđenjem sustava podrške

Matej Stoprd dugogodišnji je aktivist u neprofitnom sektoru, tri puta odlikovan od strane Hrvatske vatrogasne zajednice brončanom plamenicom za hrabrost i požrtvovnost te brončanom i srebrnom medaljom, član Hrvatskog društva menadžera kvalitete, član nekoliko vatrogasnih društava, zapovjednik vatrogasaca te pisac knjige Marketinška komunikacija neprofitnih organizacija. Svoje akademsko obrazovanje stekao je na Sveučilištu Sjever, gdje je stekao zvanje magistra inženjera održive mobilnosti i logističkog menadžmenta (magistar inženjer prometa). 

U svom djelu je istaknuo važnost marketinških komunikacija u neprofitnim organizacijama, povezavši temu sa svojim dugogodišnjim iskustvom u neprofitnom sektoru. Osim toga, naglasio je izazove s kojima se ove organizacije susreću te važnost volonterskog rada, koji, nažalost, postaje sve rjeđi. U svojim radovima naglašava važnost kontinuiteta poslovanja, posebice organizacija koje imaju za cilj sigurnost života, zdravlja ili imovne. U ovom intervjuu razgovaramo o njegovom radu, knjizi te o tome kako poboljšati vidljivost i održivost neprofitnih organizacija u današnjem društvu.

Marketing neprofitnih organizacija

Poslovni savjetnik: U najavljenoj knjizi bavite se marketinškim komunikacijama neprofitnih organizacija. Što smatrate najvećim izazovima u tom području?

Najveći izazov marketinških komunikacija neprofitnih organizacija očituje se u činjenici da je takav marketing umjetnost s obzirom da se u odnosu na profitne organizacije, ovaj marketing odvija bez financijske podloge ili je ona vrlo mala. 

Nerijetko se marketinškim komunikacijama u neprofitnim organizacijama bave volonteri koji nemaju potrebno iskustvo i znanje marketinga općenito ili pak jedna osoba obnaša više dužnosti gdje se dovode u pitanje kompetencije i dostatno vrijeme. 

Poslovni savjetnik: Kako neprofitne organizacije mogu izgraditi prepoznatljiv brend i privući širu publiku?

U svojoj neprofitnoj organizaciji nastojim prepoznatljivost steći suradnjom sa drugim profitnim i neprofitnim organizacijama. Prepoznatljivost se stječe čestom pojavom u javnosti ispunjavajući društvenu misiju altruizma, organizacijom događaja poput festivala, humanitarnih akcija, uličnih aktivnosti, dana otvorenih vrata, pokaznih vježbi te neizostavnu interakciju putem sveprisutnih društvenih mreža. Također, moderno vrijeme zahtijeva od ljudi mnogo više dinamike koja pak dovodi do otuđenja. Neprofitne organizacije postaju jedini nositelji društvenog života u manjim i ruralnim sredinama te je također poželjno da se organizacije usmjeravaju prema žiteljima u svojim sredinama te na takav način povezuju cjelokupnu društvenu zajednicu.

Poslovni savjetnik: Koliko su društvene mreže i digitalni alati važni za marketing neprofitnih organizacija?

S obzirom da je marketing interaktivni splet raznih alata i sredstava kojima se dopire do svijesti ciljnih ili određenih skupina ljudi, društvene mreže pokazuju se kao jedan od najuspješnijih kanala provođenja marketinških aktivnosti. Zbog svoje jednostavnosti, rasprostranjenosti i mogućnosti da se bez dodatnih troškova ostvari dvosmjerna komunikacija, društvene mreže pružaju neprofitnim organizacijama neprocjenjivu mogućnost da se marketinški ostvare. Također, iznimno je važno pratiti trendove u društvu i općem trendu razvoja te je s toga neophodno dio marketinških aktivnosti "preseliti" na društvene mreže.

Poslovni savjetnik: Postoje li specifične marketinške strategije koje su se pokazale najučinkovitijima za neprofitne organizacije?

Kada se govori o marketinškom uspjehu neprofitne organizacije, tada se ne govori o povećanju prodaje ili plasmana na novo tržište već se govori o privlačenju članova i volontera koji organizaciju dovode do cilja, o stjecanju sponzora i donatora ili jačanju javne podrške. Prema tome, marketing neprofitnih organizacija nije u potpunosti mjerljiv. Organizacija događaja kao što su dani tvorenih vrata, mimohodi ili pokazne vježbe pokazuju se kao najučinkovitiji alati za privlačenje novih i motivaciju postojećih članova i volontera. Također, važno je ovakve događaj najaviti i objaviti putem medija i društvenih medija kako bi se sveopća javnost upoznala sa aktualnim događanjima. 

Uz sve navedeno, aspekt djelovanja organizacije, gdje će one organizacije koje slove za organizacije od lokalnog, regionalnog ili globalnog značaja, a koje aktivno djeluju bez faza stagnacije, samim time privući pažnju određenih javnosti te ostvariti marketinški cilj.

Neprofitne organizacije – povijest, sadašnjost i volonterstvo

Poslovni savjetnik:  Koje su glavne razlike između neprofitnih organizacija nekad i danas?

Neprofitne se organizacije osnivaju na temelju ideje, želje ili potrebe za rješavanjem društvenih pitanja ili kako bi se skupina ljudi zainteresiranih oko zajedničkog problemskog pitanja lakše koordinirala i udruženo došla do cilja. Glavna razlika između neprofitnih organizacija danas u odnosu na neprofitne organizacije nekad očituje se u tome da su neprofitne organizacije danas nerijetko jedini nositelji društvenog života posebice u ruralnim krajevima i manjim sredinama te kao takve izlaze iz okvira svoga temeljnog djelovanja i angažiraju se i zalažu u mnogo više društvenih područja no što su to NO činile nekad. Također neke NO svoje djelovanje šire i izvan domicilne granice te kao takve postaju renomirane i svjetski poznate organizacije.

Poslovni savjetnik: Kako biste opisali trenutno stanje neprofitnog sektora u Hrvatskoj?

Prema nekim podacima velik broj neprofitnih organizacija u Republici Hrvatskoj prestaje s radom, a najčešće je tome razlog financijska podloga. S obzirom na doprinos neprofitnog sektora te na činjenicu kako su neprofitne organizacije neizostavna karika modernog društva, NO pozicionirane su u RH kao nositelji društvenog života te kao rješavatelji teških ili zamršenih slučajeva u grupnoj borbi pojedinca da ostvari svoja prava te da se nametne sustavu i postane vidljiv. NO nerijetko iskaču iz svojih ustaljenih okvira i sinergijski djeluju za dobrobit cjelokupne zajednice te rješavaju pitanja od lokalnog, regionalnog ili nacionalnog značaja. Smatram kako će neprofitne organizacije s vremenom jačati i imati sve značajniju ulogu kako u svijetu tako i u Hrvatskoj.

Poslovni savjetnik: Sve je manje volontera koji se uključuju u rad neprofitnih organizacija. Što mislite da je uzrok tome i kako to promijeniti?

Svaka osoba je na neki način prisiljena raditi kako bi zarađivala za život, a moderno vrijeme nosi breme rada na udaljenijim područjima li rad na terenu. Takav način života ograničava mogućnost ali i motivaciju za volonterskim radom. Nedostatak podrške obitelji ili zajednice kao i nedostatak podrške članova organizacije ili samog vrhovnog menadžmenta doprinosi zahlađenju interesa volontera za određenu organizaciju. Također nerazumijevanje ostalih ključnih dionika u organizaciji spram ideja ili motiva volontera dovode do demotiviranja i prestanka angažmana jednako kao što nerazumijevanje mlađih naraštaja prema interesima i ciljevima organizacije.

Organizacije koje nagrađuju svoje članove prigodnim zahvalnicama, spomenicama i priznanjima, kao i one organizacije koje to čine putem upućivanja na edukacije i usavršavanja te nagrađivanja putem raznih team buldinga ili fakultativnih izleta, privlače pažnju potencijalnih članova te uspješno zadržavaju postojeće.

Dobrovoljno vatrogastvo

Poslovni savjetnik: Vi ste dugogodišnji član neprofitne organizacije u zvanju vatrogasnog časnika. Što vas je motiviralo da se uključite u dobrovoljno vatrogastvo?

Član sam dobrovoljnog vatrogasnog društva 21 godinu to jest od 2005. godine, a osposobljavanje za Vatrogasnog časnika sam završio 2024. godine. Najprije sam se uključio u dobrovoljno vatrogastvo s obzirom da su moj djed i tata dugogodišnji članovi, a član je i moj brat. Kako je vrijeme prolazilo vatrogastvo je sve više postajalo dio mog života te sam s godinama želio promijeniti "neke stvari" u svezi vatrogastva, pomoći zajednici u borbi za sigurnost i omogućiti da se svaki građanin uključi u društveno korisni rad dajući sebe za druge. 

Danas se aktivno bavim generalnom promocijom vatrogastva i dobrovoljstva te preventivnim mjerama zaštite od požara kao i sustavne primjene međunarodne ISO norme 22301 kako bi se osiguralo kontinuirano funkcioniranje društva. 

Vatrogastvo me odvelo u mjesta koja nikad ne bih posjetio, upoznalo me sa ljudima različitih osobnosti i profila, omogućilo obuku i rad sa raznim alatima i opremom, a svakim danom sam sigurniji da ću se vatrogastvom baviti cijelog života.

Poslovni savjetnik:  S kakvim se izazovima suočavaju dobrovoljni vatrogasci u Hrvatskoj?

Dobrovoljni vatrogasci suočavaju se sa mnogim izazovima od izmjena zakonskih okvira po kojima se definira rad i postojanje sve do motivacije članova za izvršavanjem zadataka. Kako bi se lakše detektirala problemska pitanja to jest izazovi s kojima se susreću dobrovoljni vatrogasci, oni se mogu podijeliti na nekoliko funkcionalnih skupina. Opća podjela predstavlja skupinu izazova sa kojima se susreće gotovo svaka neprofitna organizacija. Primjer općeg izazova je uspješnost poslovanja i opstanak. Društvenu kategoriju predstavljaju problemi koji su vezani za ponašanje društva prema organizaciji ili odnos organizacije prema društvu, a njihovo rješavanje predstavlja ključnu ulogu pri stvaranju pozitivnog statusa organizacije. 

Problemi ili izazovi vezani za ekonomsku komponentu za rješavanje zahtijevaju naviše energije i nose najveći dio aktivnosti organizacije. Osiguranje stalnih i dodatnih (povremenih) izvora financiranja, stjecanje sponzora i donatora, pokriće troškova svih aktivnosti jedni su od najkompleksnijih izazova organizacije. Unutarnje izazove čine oni izazovi koji su vezani isključivo za samu organizaciju i koji nisu posljedica djelovanja drugih izazova, bilo vanjskih, općih, društvenih  ili ekonomskih. Za rješavanje unutarnjih izazova odgovorno je vodstvo gdje do izražaja dolaze vještine vođenja i motivacija članstva. 

Poslovni savjetnik:  Koliko je važno educirati i uključiti mlade u rad dobrovoljnih vatrogasnih društava? 

Demografske promjene, promjene u gospodarskoj i ekonomskoj politici, promjene u društvu, digitalizacija i neprestana tranzicija ljudi dovodi do upitne ili smanjene efikasnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava. Kontinuirano obrazovanje ključni je faktor za prosperitet dobrovoljnog vatrogastva jer omogućuje vatrogascima da budu efikasni, sigurni i spremni za sve vrste izazove. Također, Kontinuirano obrazovanje od najranije dobi u kontekstu dobrovoljnog vatrogastva predstavlja ključni faktor za unapređenje efikasnosti, sigurnosti i profesionalizma. Samim time što obrazovanje i edukacija u vatrogasnim specijalnostima zahtjeva mnogo vremena, vrlo je važno što ranije uključivanje u društvo. 

Uključivanje mladih u rad dobrovoljnih vatrogasnih društava jedino je jamstvo opstanka dobrovoljnog vatrogastva kao i stvaranje sigurnosti u zajednici. 

Volonterstvo i stalno članstvo

Poslovni savjetnik: Kako biste definirali razliku između stalnih članova i volontera (dobrovoljaca)?

U praksi, organizacije često zavise kako od svojih članova tako i od volontera. Članovi organizacije često donose stabilnost i neprekidnu podršku, dok volonteri donose dodatne resurse, energiju i raznolikost vještina i perspektiva. Obje uloge su ključne za mnoge organizacije u cilju postizanja njihovih misija i ciljeva. Član organizacije i volonter, oboje igraju važnu ulogu u podršci različitim inicijativama i organizacijama, ali postoji nekoliko ključnih razlika. Član organizacije je osoba koja je službeno registrirana ili učlanjena u organizaciju te samim time preuzima obaveze i odgovornosti propisane statutom organizacije dok je volonter osoba koja daje svoje vrijeme, vještine i resurse dobrovoljno za rješavanje određenog zadatka, problema ili projekta. Samim time, članovi organizacije zastupaju organizaciju u njenom najboljem interesu dok volonteri još izvršavaju zadatke s ciljem stjecanja dodatnog iskustva i referenci za buduće vlastite ciljeve. 

Poslovni savjetnik: Postoji li dovoljan sustav podrške za volontere u Hrvatskoj i što bi se moglo poboljšati?

U pravilu, podrška i motivacija volonterima u Hrvatskoj dolazi od drugih organizacija neprofitnog sektora iz čega proizlazi kako u Hrvatskoj postoje inicijative koje se bave podrškom volonterima, ali ta podrška nije izravno vezana za državu te je kao takva nedostatna. Prema tome postoji potreba za unaprjeđenjem sustava podrške volonterima kako bi se volonterima pružila prilika za profesionalni razvoj kroz aktivnosti od općeg značaja.

Strateški menadžment neprofitnih organizacija

Poslovni savjetnik: Koliko je strateški menadžment bitan za dugoročni uspjeh neprofitne organizacije?

Menadžment je polazište svake organizacije te se organizacija prepoznaje po dobrom menadžmentu. Kako bi se poboljšala izvedba upravljanja menadžment mora prihvatiti činjenicu da neprofitne organizacije posluju analogno profitnim te da se i menadžment ali i članovi dodatno obrazuju i pohađaju seminare iz područja financija, marketinga, vodstva, poduzetništva ali i onih svojstvenih za samu organizaciju. Strateški menadžment glavninu aktivnosti usmjerava prema planiranju koje je jedno od temeljnih funkcija menadžmenta. Strategijom se određuju ciljevi organizacije. Strateški menadžment mora voditi računa o budućnosti organizacije te odrediti misiju, ciljeve i akcije za njihovo ostvarenje, ali pritom voditi računa da su ciljevi mjerljivi i ostvarljivi.

Poslovni savjetnik: Koji su ključni elementi održivog poslovanja neprofitnih organizacija?

Financijska održivost kao najveći izazov neprofitnih organizacija, dobro upravljanje i transparentnost, održavanje i povećanje ljudskih resursa, stvaranje mreže podrške i suradnja sa drugim profitnim i neprofitnim organizacijama, inovativnost, prilagodljivost i praćenje trendova te mjerljivi društveni utjecaji ključni su elementi održivog poslovanja neprofitnih organizacija. 

U posljednje vrijeme pokazuje se kako više ne postoji iluzija da je poslovanje neprobojna tvrđava koju vanjski utjecaji ne mogu poremetiti, te se sukladno tome pojavljuje potreba za pronalaskom i implementacijom sustava koji obuhvaća segmente od identifikacije rizika pa sve do izrade planova oporavka. Takva potreba očituje se primjerice u implementaciji međunarodne ISO norme 22301 no za sada ne postoji sustavan pristup te zakonska obveza obzirom na visoku cijenu certificiranja, zahtjevan proces implementacije i dugotrajan proces prilagodbe. 

Poslovni savjetnik: Koji su vam idući poslovni i volonterski planovi?

Što se tiče volonterstva, član sam Crvenog križa, dobrovoljni darivatelj krvi, član Hrvatskoj društva menadžera kvalitete te osim svog vatrogasnog društva još sam podupirući član u dva vatrogasna društva, a svoje bih iskustvo i znanja želio prenositi mladim generacijama kao predavač na osposobljavanjima vatrogasaca. Što se tiče poslovnih planova, radim na nekoliko projekata vezanih za održivo i kontinuirano poslovanje neprofitnih organizacija te prevenciju požara s naglaskom na prevenciju posebice na nepristupačnim područjima, te nakon međunarodnih znanstvenih konferencija u Republici Srbiji i u Šibeniku, želim doprinijeti navedenom problemu povezujuća isti sa međunarodnom normama ISO 22301 to jest međunarodnom normama za sustav upravljanja kontinuitetom poslovanja. 

Poslovni savjetnik: Jesu li se nakon kornatske tragedije poboljšali sigurnosni standardi i protokola u vatrogastvu, ili i dalje postoje ozbiljni propusti?

Nakon Kornatske tragedije koja se dogodila 2007. godine kada je poginulo 12 profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca, u RH je došlo do promjena u vidu modernizacije opreme, strožih obuka, strožih protokola za slanje vatrogasaca na složenije operacije te do temeljite promjene svijesti vezane za prevenciju, sigurnost i planiranje operacija posebice na nepristupačnim područjima. 

Usprkos svim promjenama i dalje postoje ozbiljni izazovi koji se manifestiraju na sigurnost vatrogasaca i ostalih koji uključuju nedostatak financiranja, problema sa koordinacijom te sezonske vatrogasce koji ili nisu dovoljno obučeni ili im je teren na kojem se nalaze nepoznat. 

Prema mom mišljenju, ključ problema leži u visokim cijenama vatrogasne opreme i osobne vatrogasne odjeće, a koja je neizostavna i jedina koja stoji između požara i vatrogasca, te bi se trebalo mnogo više investirati u prijeko potrebnu odjeću i opremu.

Poslovni savjetnik: Vatrogasci su često prvi na terenu u kriznim situacijama, ali čini se da njihova požrtvovnost nije uvijek prepoznata. Osjećate li da su vatrogasci u Hrvatskoj adekvatno cijenjeni i podržani od strane vlasti i javnosti?

Smatram kako vatrogasci dobivaju dovoljnu podršku javnosti, ali ne i dovoljnu podršku vlasti to jest države. Vatrogasci nerijetko dolaze prvi ili jedini na krizom zahvaćena područja te kao takva nose teret i odgovornost za život i imovinu riskirajući pritom vlastiti život ili vlastito zdravlje. 

Smatram kako u Republici Hrvatskoj nedostaje promocija vatrogastva, a posebice promocija dobrovoljstva koje kao neizostavni otkucaj srca održava društvenu ravnotežu u mnogim sredinama. Također smatram kako bi se dobrovoljno vatrogastvo trebalo razvijati u smjeru dobrovoljnog sudjelovanja bez nametanja nepotrebnih zakonskih tereta koji dodatno opterećuju dobrovoljna vatrogasna društva. 

Uz navedeno smatram kako je nužno ravnomjerno razvijati sva vatrogasna društva, dok to za sada nije tako.

Poslovni savjetnik: Kako vidite budućnost vatrogastva u Hrvatskoj? Što bi se trebalo mijenjati kako bi se povećala sigurnost i poboljšao status vatrogasaca?

Klimatske promjene dovode do raznih nepogoda gdje se vatrogasci najčešće nalaze na prvom mjestu. S druge strane vatrogasci su nerijetko nositelji društvenog života u ruralnim sredinama. U budućnosti će vatrogastvo i vatrogasci biti još više angažirani u provođenju svojih osnovnih djelatnosti ali i onih drugih koje se provode u miru. Prema svemu navedenom može se zaključiti kako će vatrogastvo imati značajan utjecaj na društvo, ekonomiju i pojedinca kroz niz aktivnosti usmjerenih na sigurnost i javno dobro.

Poslovni savjetnik: Što bi poručili mladima koji razmišljaju o tome da se priključe vatrogastvu? Što ih motivira, a što ih može odvratiti od te profesije?

Biti vatrogasac i brinuti o sigurnosti ljudi, imovine i prirode jedna je od rijetkih profesija koja to omogućuje. Altruizam i filantropija uz vatrogasni poziv dovode do ispunjenja životnih ciljeva. Osim što vatrogastvo pruža priliku za upoznavanjem ljudi, mjesta, tehnike, tehnologije i opreme, vatrogastvo omogućuje osobni rast i razvoj te stjecanje znanja i iskustava neophodnih za svakodnevni život. 

Ako ste spremni ispitati svoje granice, dobiti zahvalu od unesrećenih i jednostavno živjeti vatrogastvo punim plućima, učlanite se u svoje dobrovoljno vatrogasno društvo ili u vatrogasnu školu te postanite dio herojskog tma, jer vatrogastvo nije obaveza već želja,  vatrogastvo nije posao već poziv. 

Poslovni savjetnik: Klimatske promjene i sve učestalije nepogode stavljaju vatrogastvo pred nove izazove. Postoji li u Hrvatskoj dugoročna i održiva strategija razvoja vatrogasnog sustava ili se i dalje djeluje pretežno reaktivno?

S obzirom na klimatske promjene i stalnu pojavu novih ugroza, RH se nalazi u tranziciji gdje se normativno i strateški kreće prema proaktivnosti, dok je na terenu praksa još uvijek često reaktivna, to jest postoje zakonodavni okviri i strateški planovi koji ovise o tome hoće li država uspjeti profesionalizirati veći broj ljudi i modernizirati opremu brže nego što se klima mijenja. Trenutno stanje je neodrživo ukoliko se ne prione snažnijim preventivnim mjerama i planovima oporavka nakon izvanrednih događaja. 

Poslovni savjetnik: Često upozoravate na nedostatnu podršku države, osobito prema dobrovoljnom vatrogastvu. Koje su konkretne slabosti postojećeg modela financiranja i kako bi se on trebao mijenjati?

Postojeći model financiranja dobrovoljnih vatrogasnih društava u Hrvatskoj strogo je regulirano Zakonom o vatrogastvu, a temelji se na kombinaciji proračunskih sredstava, zakonskih naknada i vlastitih prihoda. Sukladno tome, jedinice lokalne samouprave to jest gradovi i općine odgovorni su za organizaciju i financiranje vatrogastva na svom području, iz čega proizlazi kako „siromašnije“ jedinice lokalne samouprave imaju znatno manju ekonomsku moć glede ulaganja u opremu, edukaciju i intervencije dobrovoljnih vatrogasaca.

Poslovni savjetnik: Koliko je danas izražen jaz u opremljenosti i spremnosti između urbanih i ruralnih vatrogasnih postrojbi te kakve to posljedice ima za sigurnost građana?

Dobrovoljno vatrogastvo financira se primarno iz jedinice lokalne samouprave gdje neki gradovi ili općine s obzirom na svoju ekonomsku moć znato više utječu na cjelokupnu spremnost vatrogasnih društava glede opremanja, edukacije i taktičke pripremljenosti. Takva će društva biti spremnija odgovoriti na svaku vrstu neželjenog događaja dok će društva koja nisu adekvatno opremljena tražiti pomoć od drugog društva ili javnih  (profesionalnih) vatrogasnih postrojbi. Odgovor na pitanje je kako ne postoji jaz u opremanju i spremnosti između urbanih i ruralnih vatrogasnih društava (postrojbi) već to ovisi o ekonomskoj moći jedinice lokalne samouprave iz koje se vatrogasna društva financiraju. Također, postoje i drugi izvori financiranja te se tako nastoji umanjiti razlika u kvaliteti vatrogasnih postrojbi, a sve u cilju zaštite i sigurnosti ljudi. 

Poslovni savjetnik: Kada biste imali priliku izravno savjetovati Vladu RH, koje biste tri mjere smatrali ključnima za poboljšanje sigurnosti vatrogasaca, jačanje dobrovoljnog sustava i dugoročnu održivost vatrogastva u Hrvatskoj?

1. Povećanje državne podrške i izjednačavanje statusa

Ključna mjera bila bi osiguravanje stabilnijeg i pravednijeg financiranja dobrovoljnog vatrogastva koje ne bi smjelo u pravilu ovisiti o jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi. To podrazumijeva ne samo ulaganje u opremu (koja je ključna za sigurnost), već i pravno-statusno prepoznavanje dobrovoljaca kako bi njihov doprinos društvu bio adekvatno vrednovan na nacionalnoj razini, a ne prepušten isključivo lokalnim proračunima i entuzijazmu.

2. Sustavno poticanje dobrovoljstva i volonterstva kroz moderni marketing

Kao stručnjak za marketing neprofitnih organizacija, naglasio bih problem sve manjeg broja volontera. Predložene mjere za Vladu bila bi uvođenje nacionalne strategije za promociju volonterstva koja koristi suvremene digitalne alate. Smatram da neprofitne organizacije (pa tako i DVD-i) moraju izgraditi prepoznatljiv brend kako bi privukle mlade, što bi država trebala potaknuti kroz edukacije o marketinškim komunikacijama unutar sektora sigurnosti.

3. Institucionalno povezivanje vatrogastva i akademske zajednice s ciljem jačanja sigurnosti

Obzirom na područja kojima se bavim, te samim time povezivanjem ekonomije, logistike i vatrogastva, stavio bih fokus na upravljanje kontinuitetom poslovanja i krizni menadžment te sugerirao da bi treća ključna mjera bila standardizacija i unapređenje sustava osposobljavanja. Kao vatrogasni časnik zagovaram visoku razinu stručnosti kao temelj sigurnosti na intervencijama. To uključuje bolju integraciju neprofitnog sektora u sustav civilne zaštite kako bi se osigurala dugoročna održivost sustava u kriznim situacijama.

Za medijska izdanja Business Media Groupe Poslovni savjetnik i Udruga.hr razgovarao novinar mr.sc. Goran Jungvirth