EBRD će ove godine u Hrvatsku uložiti 350 mil. eura

Investicijski plan EBRD-a za Hrvatsku u ovoj godini kreće se između 300 milijuna i 350 milijuna eura, kaže Zsuzsanna Hargitai, direktorica EBRD-a za Hrvatsku, koja je na javnom predavanju Banke analizirala prilike i izazove ulaska Hrvatske u EU

 

Hrvatska je dobro ugrađena u regiju jugoistočne Europe zbog povijesnih i ekonomskih razloga, a ulaskom u Europsku uniju ostvarit će važnu ulogu za ove prostore, no prije toga pozornost treba okrenuti pitanjima podizanja konkurentnosti, efikasnog iskorištenja EU fondova, restrukturiranja željeznica te pripremama za otvaranje tržišta rada, kazala je Zsuzsanna Hargitai, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj za Hrvatsku, na javnom predavanju Banke koje se u utorak, 15. veljače, održalo u Profilu.

U području poljoprivrede od velike su važnosti EU CAP instrumenti (EU Common Agricurtural Policy) te IPA fondovi, koje treba znati upotrijebiti. Hargitai kaže kako su mnoge zemlje naučile da možete imati savršen projekt, no ako ga ne znate pravilno voditi nećete dobiti novac EU. Razvijena strategija, pravilno planiranje troškova i nadgledanje implementacije su imperativ.

Promjene u tržištu rada

Slijedi prilagođavanje pitanju carina - domaće tvrtke sada trguju po bescarinskom režimu s regijom u sklopu Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini ili CEFTA-e, dok će se od siječnja 2013., koji govornica uzima kao datum ulaska u Uniju, te carine ustanoviti. Sa zemljama-članicama carine se prestaju primjenjivati. Trenutačno članstvo unutar CEFTA-e za Hrvatsku je korisno, ocjenjuje Hargitai, no za pravu kompetitivnost  presudne su strukturne reforme.

Dio promjena koje nas čekaju odnose se na tržište rada. Na razini spomenutih EU-8 došlo je do promjena na lokalnoj razini i pada zaposlenosti te suočavanja s manjkom adekvatne i sposobne radne snage koja je napustila zemlju. S druge strane mobilnost znači i prihvat novih radnika, pa Hargitai savjetuje rad na imigracijskim regulativama.

Kad je riječ o ulaganjima EBRD-a u Hrvatsku ove godine radi se na projektu na hidroelektrani Ombla, na kreditnim linijama za energetsku učinkovitost te za malo i srednje poduzetništvo, surađuju i s lokalnim komercijalnim bankama. Hargitai navodi kako su zainteresirani i za projekte u sektoru transporta, kao što je modernizacija luke u Splitu, a cijeli investicijski plan za ovu godinu vrijedan je između 300 milijuna i 350 milijuna eura. (PS/SJ)

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox