Soros poručio Nijemcima: Birajte između vodstva ili izlaska iz eurozone

Međunarodni financijer George Soros pozvao je Njemačku da odluči hoće li stati na čelo eurozone ili istupiti iz nje, prenose europski mediji. Eurozona bi trebala ciljati stopu rasta od pet posto a to bi zahtijevalo odustajanje od mjera štednje na kojima Njemačka inzistira i prihvaćanje više stope inflacije, prenosi BBC navode iz Sorosova autorskog članka, objavljenog u New York Review od Booksu u ponedjeljak.

Njemačka bi kao vodeća zemlja eurozone trebala zauzeti 'dobrohotniji' stav ili istupiti iz eurozone, upozorio je Soros. Bilo koja od te dvije opcije bila bi bolja od nastavljanja sadašnje politike, dodao je.

Soros će iznijeti svoje prijedloge u večerašnjem govoru u Berlinu, nekoliko dana prije no što njemački ustavni sud objavi presudu je li potpora njemačke vlade novom europskom kriznom fondu ESM-u u skladu s njemačkim zakonima. Tužba ustavnom sudu već je odgodila uspostavu tog fonda, prvobitno zacrtanu za srpanj. ESM bi trebao igrati važnu ulogu u sklopu programa Europske središnje banke (ECB) za kupovinu obveznica država eurozone, koji je njezin predsjednik Mario Draghi objavio u četvrtak.

Soros upozorava da bi ECB-ov plan ublažavanja pritiska na zadužene zemlje eurozone poput Španjolske i Italije mogao produbiti jaz unutar zone primjene jedinstvene europske valute. Mogao bi spasiti euro ali ujedno predstavlja korak prema duboljoj podjeli Europe na zemlje dužnike i zemlje vjerovnike, pojasnio je. Za razliku od zemalja vjerovnika, zemlje dužnici morat će se podvrgnuti nadzoru 'trojke' a razlika u gospodarskom rastu dodatno će se produbiti, tvrdi on.

Uništenje EU?

Trojku čine inspektori ECB-a, Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). U konačnici će izgledi za produljenu depresiju i podijeljenu Europu uništiti Europsku uniju, predviđa on.

Stoga on zagovara uspostavu europske fiskalne agencije koja bi nadzirala krizne fondove i donosila ključne gospodarske odluke za sve vlade eurozone kako bi se osigurala "ravnopravnost".

Zaduženim vladama trebalo bi omogućiti da prebace iznos duga koji premašuje 60 posto BDP-a u fond za smanjenje duga. Taj bi fond potom zamrznuo dug a vlade bi se zauzvrat obvezale provesti obećane gospodarske reforme.

Agencija i fond za smanjenje duga mogli bi se financirati dijelom prihoda od PDV-a iz cijele eurozone, čime bi de facto njemački i finski porezni obveznici posuđivali novac španjolskoj i grčkoj vladi, tumači on. Napominje također da bi bilo bolje da se "članice eurozone rastanu ako njihov zajednički život nužno završava dugotrajnom depresijom". Pritom, naravno, nije nevažno tko istupa iz eurozone, upozorava Soros. On sugerira da umjesto Grčke i slabijih gospodarstava eurozonu napusti Njemačka.

Izlazak Njemačke prouzročio bi poremećaje ali bi bio izdvojen potez sa čijim bi se posljedicama ipak moglo izići na kraj. Potpuno bi drugačija priča bio kaotičan i dugotrajan domino-efekt istiskivanja jedne po jedne zemlje dužnika iz eurozone špekulacijama i bijegom kapitala, pojašnjava. (Hina/jk)

 

 

Podjeli:
Tagovi:

Newsletter

Hosted by Mydataknox