Održana konferencija o budućnosti javne uprave: Može li Hrvatska preskočiti godine digitalizacije?
Može li Hrvatska uz pomoć umjetne inteligencije preskočiti dio dugotrajnog procesa digitalizacije i izgraditi učinkovitiju javnu upravu? O tom se pitanju raspravljalo na konferenciji „Modernizacija države kroz umjetnu inteligenciju – Priprema javne uprave za doba umjetne inteligencije“, koja je u zagrebačkom WESPA Business & Loungeu okupila brojne predstavnike javne uprave, tehnološkog sektora, lokalne samouprave te europskih i međunarodnih institucija.
Umjetna inteligencija više nije isključivo tehnološka tema, nego sve važnije pitanje načina na koji država funkcionira i pruža usluge građanima. Automatizacija administrativnih postupaka, odgovorno korištenje podataka i razvoj kvalitetnijih javnih usluga mogu donijeti konkretnu promjenu, ali samo ako ih prate osposobljene institucije, jasna pravila i povjerenje građana. Rasprava o modernizaciji države zato ne može početi i završiti izborom tehnologije: jednako je važno može li javna uprava novu tehnologiju uvesti promišljeno, sigurno i u službi korisnika.
Konferenciju su otvorili dr. sc. Antonija Mršić Radas, izvršna direktorica Hrvatske udruge za umjetnu inteligenciju CroAI, dr. Norbert Eschborn, direktor Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, te Ivan Lakoš, vršitelj dužnosti ravnatelja Uprave za razvoj digitalnog društva i strateško planiranje pri Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Rasprava se potom dotaknula razine svakodnevnog funkcioniranja javne uprave. U središtu više nije bilo samo pitanje što umjetna inteligencija tehnički može učiniti, nego gdje njezina primjena građanima može skratiti postupke, službenicima smanjiti administrativno opterećenje i institucijama omogućiti kvalitetnije odlučivanje. Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a, uvodnim je izlaganjem postavio okvir razgovora o prvim koracima, prilikama i rizicima, nakon čega se otvorilo pitanje kako nove alate uvesti bez ugrožavanja zaštite podataka i kontinuiteta javnih usluga.
Različite perspektive tog izazova povezala je prva panel-rasprava. Davor Aničić, glavni izvršni direktor Velebit AI-ja i suosnivač CroAI-ja, dr. sc. Dražen Lučanin, voditelj Ureda za digitalizaciju, nove tehnologije i tehničke poslove Grada Zagreba, te Krešimir Mlinarić, glavni direktor Span Evolvea, zajedno s Jurajem Bilićem razgovarali su o razlici između uvođenja pojedinačnog digitalnog alata i stvarne promjene načina na koji uprava radi. Posebno se otvorilo pitanje lokalne razine, na kojoj građani najizravnije osjećaju jesu li javne usluge brže, jednostavnije i dostupnije. Razgovor je moderirao Stefan Martinić, odvjetnik i član Nadzornog odbora CroAI-ja.
Drugi dio konferencije proširio je raspravu s pojedinačnih rješenja i dobrih primjera iz prakse na sposobnost cijelog sustava da provede promjenu. Andree Pruin iz Njemačke zajednice županija predstavio je europska iskustva i otvorio pitanje kako Hrvatska može smanjiti zaostatak za državama koje su ranije počele uvoditi umjetnu inteligenciju u javnu upravu. U fokusu pritom nisu bili samo napredni alati, nego institucionalni kapaciteti, povezivanje sustava, digitalni suverenitet i odnos nacionalnih planova prema europskim reformama.
U nastavku su g. Pruin, Basanta E. P. Thapa-Marienfeldt, glavni izvršni direktor njemačke mreže za digitalnu upravu NEGZ, Zoran Cetinjanin iz Grada Karlovca i Udruge gradova u Republici Hrvatskoj te Dragan Sokolović, glavni izvršni direktor SmartAque, usporedili iskustva različitih razina upravljanja i tehnološkog sektora. Rasprava, koju je moderirala Marija Bošković Batarelo iz Parser Compliancea, pokazala je da napredak ne ovisi samo o dostupnosti tehnologije. Bez suradnje institucija, interoperabilnosti sustava, kvalitetnih podataka i podrške upravljačkih struktura, primjena umjetne inteligencije lako ostaje ograničena na nepovezane pilot-projekte.
Čuli smo koji su ključni preduvjeti za primjenu umjetne inteligencije u javnoj upravi, gdje se nalaze najveće prepreke, ali i prilike te kako ovoj transformaciji pristupiti na održiv i odgovoran način. Možemo ih promatrati kroz tri međusobno povezane dimenzije: organizacijsku, koja uključuje upravljanje i procese, kulturološku te tehničku. Kada postoje razvijene digitalne vještine, dovoljan broj osposobljenih ljudi i jasno prepoznate koristi, spremnost za primjenu umjetne inteligencije znatno je veća, a uobičajeni otpor prema promjenama manji. Jednako je važno da upravljačke strukture aktivno podržavaju i promiču njezinu upotrebu. Pritom glavno mjerilo uspjeha ne smije biti sama primjena tehnologije, nego veće zadovoljstvo građana i drugih korisnika javnih usluga. Institucije moraju surađivati i na razini procesa. Ako podaci i sustavi nisu povezani te ne postoji tehnička interoperabilnost, digitalizira se samo jedan dio procesa, bez stvarne transformacije cjeline. Zbog osjetljivosti podataka i potrebe za kontinuitetom javnih usluga, preporučljivo je krenuti s pilot-projektima i modularnim uvođenjem novih rješenja, uz istodobno rješavanje problema naslijeđenih sustava i njihovo povezivanje s novima. Za uspješnu modernizaciju javne uprave potrebni su, dakle, promjena organizacijske kulture, optimizacija procesa i primjena tehnologije utemeljena na strateškom i integriranom pristupu, zaključila je dr. sc. Antonija Mršić Radas, izvršna direktorica CroAI-ja.
Dr. Norbert Eschborn, direktor Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju, otvorio je pitanje može li umjetna inteligencija promijeniti način razmišljanja i djelovanje javne uprave. Istaknuo je da AI nije primarno IT projekt, već projekt upravne reforme koji mijenja način organiziranja informacija, donošenja odluka i pružanja usluga građanima. Citirajući podatke OECD-ova Digital Government Outlooka, 97% država članica OECD-a već koristi AI u barem jednom području vlasti. U razdoblju od 2023. do 2025. godine udio administracija koje AI koriste za interne procese porastao je sa 70% na 86%, a za pružanje javnih usluga sa 67% na 75%. Također, prema anketi Europske komisije 52% javnih službenika navodi kako njihove uprave već primjenjuju barem jedno AI rješenje, dok 63% planira nove projekte. Kao primjer uspješne nadogradnje AI-ja na digitalne temelje istaknuo je Estoniju, dok usporedba Njemačke s Hrvatskom prema UN-ovu indeksu e-uprave za 2024. godinu pokazuje da i veliki tehnološki kapaciteti mogu biti usporeni rascjepkanim sustavima i birokratskim procedurama. Zaključno, Eschborn je naglasio da AI može pomoći u odgovoru na starenje radne snage i nedostatak stručnjaka u Europi automatiziranjem rutinskih poslova i oslobađanjem službenika za složenije predmete i izravan rad s građanima.
Jedan od ključnih zaključaka konferencije jest da pitanje više nije treba li umjetnu inteligenciju koristiti u javnoj upravi, nego gdje je ona doista korisna, kako upravljati rizicima i na koji način osigurati da njezina primjena donese mjerljivu vrijednost građanima. Tehnologija može ubrzati procese i rasteretiti službenike, ali ne može nadomjestiti nedostatak znanja, odgovornosti, kvalitetnih podataka i jasno postavljenih ciljeva.
Za stvarnu transformaciju javne uprave zato će biti potrebna suradnja državnih institucija, gradova, tehnološkog sektora, akademske zajednice i europskih partnera. Hrvatska u tom procesu ima priliku učiti iz iskustava drugih zemalja, ali i razvijati vlastita rješenja prilagođena potrebama građana i domaćih institucija. Nastavak otvorenog razgovora o mogućnostima, ograničenjima i posljedicama primjene umjetne inteligencije bit će presudan kako modernizacija države ne bi ostala samo tehnološko obećanje. PS/SM
