Nevidljiva krhkost ispod površine: Rast rizika stečaja poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi
Ukupni pokazatelji insolventnosti poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi tijekom 2025. godine na prvi su pogled stabilni, najnovija Coface studija insolventnosti pokazuje znatno složeniju i fragmentiraniju sliku. Razlike među državama i sektorima sve su izraženije, pod snažnim utjecajem različitih makroekonomskih uvjeta, nacionalnih politika i izloženosti vanjskim rizicima.
Ključni zaključci istraživanja:
Ukupan broj stečajeva poduzeća ostao je stabilan (+0,26%), ali uz snažne razlike među zemljama
Poljska bilježi najizraženiji rast (+17,8%)
Prerađivačka industrija, građevinarstvo i transport suočeni su s najvećim rastom
Na razini regije, broj stečajnih postupaka u 2025. porastao je tek neznatno – s 46.043 u 2024. na 46.161 u 2025. godini. Smanjenje inflacije, početni pad kamatnih stopa, stabilizacija energetskih tržišta i popuštanje pritisaka rasta plaća donijeli su određeno olakšanje poslovanju. Međutim, ti pozitivni trendovi nisu se jednako odrazili na sve zemlje niti sve sektore.
Opći pokazatelji sugeriraju stabilizaciju, ali stvarna slika znatno je složenija, ističe Mateusz Dadej, Coface regionalni ekonomist. Razlike među zemljama se produbljuju, a kretanja insolventnosti sve više određuju nacionalni čimbenici poput regulatornih okvira, fiskalne politike i izloženosti vanjskoj potražnji.
Izražene razlike među zemljama srednje i istočne Europe
Na razini pojedinih država u 2025. godini jasno su se izdvojili suprotni trendovi. Dok su neke zemlje zabilježile dvoznamenkasti pad broja stečajeva, druge su se suočile s jednako snažnim rastom.
Poljska je zabilježila najveći rast broja postupaka (+17,8%), ponajprije zbog sve šire primjene restrukturiranja, a ne naglog pogoršanja poslovne aktivnosti. Rast su zabilježile i Slovenija (+12,9%), Srbija (+9,6%), Češka (+8,7%) i Rumunjska (+3,8%), pod utjecajem fiskalnog stezanja, političke neizvjesnosti, slabe vanjske potražnje i pogoršane discipline plaćanja.
Suprotno tome, Hrvatska (-18,6%), Slovačka (-14,5%), Litva (-13%), Latvija (-7,4%), Mađarska (-6,6%) i Bugarska (-6,2%) bilježe značajan pad broja postupaka nesolventnosti, što upućuje na postupnu normalizaciju nakon ranijih poremećaja povezanih s energetskom krizom, regulatornim promjenama i ukidanjem izvanrednih mjera iz razdoblja pandemije.
Estonija (+1,1%) ostala je uglavnom stabilna, iako pojedini sektori i dalje osjećaju pritiske.
Najveći pritisci u cikličkim sektorima
Na razini sektora, trendovi su ujednačeni u cijeloj regiji. Najveći porast broja poslovnih neuspjeha zabilježen je u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i transportu, sektorima koji su posebno osjetljivi na uvjete financiranja i promjene u vanjskoj potražnji. Iako su niže kamatne stope i blaža inflacija donekle ublažile pritiske, odgođeni učinci prethodnih troškovnih šokova i ograničena mogućnost podizanja cijena i dalje opterećuju likvidnost, osobito kod manjih poduzeća.
Izgledi za 2026.: Energetska neizvjesnost povećava rizike stečaja
Prema Coface procjenama, prividna stabilnost vjerojatno neće potrajati. Tijekom 2026. očekuje se rast rizika stečaja poduzeća uslijed nove energetske nestabilnosti. Nagli rast cijena nafte i plina povećava ulazne troškove, smanjuje profitne marže i dodatno opterećuje poslovanje u okruženju i dalje nestabilne potražnje. Kao neto uvoznik energije, regija srednje i istočne Europe ostaje posebno izložena tim rizicima.
Mjere ublažavanja, poput ograničavanja cijena goriva ili poreznih olakšica, mogu kratkoročno rasteretiti kućne proračune. No takve mjere istodobno povećavaju fiskalni pritisak i nose potencijalne rizike za sigurnost opskrbe. Usto, rast broja postupaka nesolventnosti u Njemačkoj – najvažnijem trgovinskom partneru srednje i istočne Europe – povećava rizik prelijevanja negativnih učinaka kroz trgovinske tokove i povezane lance opskrbe.
Postoje pozitivni čimbenici, poput bržeg korištenja EU fondova i jačanja vanjske potražnje u drugoj polovici 2026., zaključuje Jarosław Jaworski, Coface regionalni CEO za srednju i istočnu Europu. Ipak, oni neće biti dovoljni da u potpunosti neutraliziraju energetsku volatilnost i vanjske rizike. U takvom okruženju ključno je da se poduzeća fokusiraju na upravljanje likvidnošću, kontrolu troškova i procjenu rizika poslovnih partnera.
Prema Coface Studiji insolventnosti za 2026. godinu, koja je dostupna na internet stranici, očekuje se porast broja stečajeva poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi, budući da novi troškovni pritisci, vanjske ovisnosti i makroekonomska neizvjesnost nastavljaju snažno testirati otpornost poslovnog sektora u cijeloj regiji. PS/SM
